Razlika između inačica stranice »Ateizam u Hrvatskoj«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ateizam u Hrvatskoj'''-->{{stilska dorada}}
{{stilska dorada}}
'''Ateizam u Hrvatskoj''' nije uveliko raširen i prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine bilo je oko 163.000 građana (od ukupno 4.284.889 stanovnika). Prema postotku stanovnika koji se izjašnjavaju kao ateisti i agnostici, Hrvatska spada u samo dno ljestvice zemalja u Europi po broju ljudi koji ne vjeruju u [[bog]]a ili [[božanstvo]]. Točan broj osoba koji ne vjeruju u boga ili božanstvo nije moguće u potpunosti ustanoviti jer u nekim zemljama prema ispitivanjima Phila Zuckerburga pronađeno je da iako su se stanovnici neke zemlje izjašnjavali da ne vjeruju u boga ili božanstvo da se manje od četvrtine tih izjašnjavali da su ateisti.<ref>http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090612114443/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |date=12. lipnja 2009. }}  Phil Zuckerman, Atheism: Contemporary Rates and Patterns,From the Cambridge Companion to Atheism,  edited by Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007 (engleski)</ref> Neki aktivisti unutar Hrvatske ne prihvaćaju statistike iz Hrvatskog Zavoda za statistiku koju smatraju netočnim. Na primjer, u razgovoru s novinarima Slobodne Dalmacije 2010. godine predsjednik građanske sekularističke i ateističke udruge Protagora [[Milan Polić]] tvrdio je da u Hrvatskoj ima oko 40% katolika.<ref>http://www.sekularizam.org/milan-polic-u-hrvatskoj-nema-vise-od-30-posto-katolika.html</ref><ref>http://danas.net.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-ima-svega-30-posto-katolika</ref>
'''Ateizam u Hrvatskoj''' nije uveliko raširen i prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine bilo je oko 163.000 građana (od ukupno 4.284.889 stanovnika). Prema postotku stanovnika koji se izjašnjavaju kao ateisti i agnostici, Hrvatska spada u samo dno ljestvice zemalja u Europi po broju ljudi koji ne vjeruju u [[bog]]a ili [[božanstvo]]. Točan broj osoba koji ne vjeruju u boga ili božanstvo nije moguće u potpunosti ustanoviti jer u nekim zemljama prema ispitivanjima Phila Zuckerburga pronađeno je da iako su se stanovnici neke zemlje izjašnjavali da ne vjeruju u boga ili božanstvo da se manje od četvrtine tih izjašnjavali da su ateisti.<ref>http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090612114443/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf |date=12. lipnja 2009. }}  Phil Zuckerman, Atheism: Contemporary Rates and Patterns,From the Cambridge Companion to Atheism,  edited by Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007 (engleski)</ref> Neki aktivisti unutar Hrvatske ne prihvaćaju statistike iz Hrvatskog Zavoda za statistiku koju smatraju netočnim. Na primjer, u razgovoru s novinarima Slobodne Dalmacije 2010. godine predsjednik građanske sekularističke i ateističke udruge Protagora [[Milan Polić]] tvrdio je da u Hrvatskoj ima oko 40% katolika.<ref>http://www.sekularizam.org/milan-polic-u-hrvatskoj-nema-vise-od-30-posto-katolika.html</ref><ref>http://danas.net.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-ima-svega-30-posto-katolika</ref>


Trenutačna izmjena od 02:02, 15. travnja 2022.

Ateizam u Hrvatskoj
 Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava)
Članci na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji (HIE) moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

Ateizam u Hrvatskoj nije uveliko raširen i prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine bilo je oko 163.000 građana (od ukupno 4.284.889 stanovnika). Prema postotku stanovnika koji se izjašnjavaju kao ateisti i agnostici, Hrvatska spada u samo dno ljestvice zemalja u Europi po broju ljudi koji ne vjeruju u boga ili božanstvo. Točan broj osoba koji ne vjeruju u boga ili božanstvo nije moguće u potpunosti ustanoviti jer u nekim zemljama prema ispitivanjima Phila Zuckerburga pronađeno je da iako su se stanovnici neke zemlje izjašnjavali da ne vjeruju u boga ili božanstvo da se manje od četvrtine tih izjašnjavali da su ateisti.[1] Neki aktivisti unutar Hrvatske ne prihvaćaju statistike iz Hrvatskog Zavoda za statistiku koju smatraju netočnim. Na primjer, u razgovoru s novinarima Slobodne Dalmacije 2010. godine predsjednik građanske sekularističke i ateističke udruge Protagora Milan Polić tvrdio je da u Hrvatskoj ima oko 40% katolika.[2][3]

Povijest

20. stoljeće

21. stoljeće

Neregistrirane i neformalne grupe

Glas razuma - Pokret za sekularnu Hrvatsku

Glas razuma - Pokret za sekularnu Hrvatsku ime je za sekularističku organizaciju koja je osnovana 25. siječnja 2013. godine i nastala nakon preimenovanjem društva "Koordinacije za sekularnu Hrvatsku" nakon održanog Skupa razuma. Koordinacija za sekularnu Hrvatsku nastala je bliskom suradnjom sljedećih udruženja: Udruga David, Građanska akcija i koja je bila podržana od raznih lijevih, sekularističkih, ateističkih, zelenih, LGBT, udruga za razvoj civilnog društva i slično usmjerenih društava.[4]

Pokret je zadao sljedeće ciljeve:

  • zaštita sekularnih vrijednosti Republike Hrvatske zajamčenih Ustavom RH
  • razvrgavanje međudržavnih ugovora sa Svetom stolicom (ukidanje vjeronauka u javnim školama)
  • promjena načina financiranja vjerskih zajednica sa stavom da ih trebaju financirati vjernici

Koalicija za sekularizam

Datoteka:Bezbogabezgospodara.jpg
Članovi[5]

Nisam vjernik

Nisam vjernik ime je za neformalnu skupinu građana koji okupljaju ateiste čiji je glavni zadatak promicanje sekularizma i ateističke ideje da bi ojačali broj ljudi u Hrvatskoj koji bi se izjašnjavali kao nevjernici. Organizacija je osnovana u veljači 2011. godine, neposredno prije popisa stanovništva 2011. Kao neformalna organizacija nemaju formalne strukture kao udruge ili društva. Odnose s medijima se isključivo vodi preko glasnogovornika koji su imenovani od članova a to su Neven Barković (znanstveni urednik t-portala) i Ivan Pekarik.

Registrirane grupe građana

Skup razuma

Skup razuma koji je bio održan 16. siječnja 2013. u sljedećim gradovima u Hrvatskoj: Zagreb (Cvjetni trg) i Splitu (Narodni trg ili Pjaca) [6][7][8]. Skup su organizirale sekularističke i ateističke udruge Udruga David i Građanska akcija. Skup je nosio isto ime kao skup u SAD-u (Skup razuma (eng. Reason Rally) koji se održao u Washingtonu 12. ožuljka 2012. gdje se okupilo oko 20.000 ljudi. U Hrvatskoj prema najavama organizatora očekivalo se oko 2.000 ljudi u Zagrebu, no broj koji je došao bio je za desetinu manji od najavljenog (oko 200 ljudi), dok u Splitu se okupilo oko 150 ljudi. Cilj skupa bila je podrška Vladi kod uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, te prosvjed protiv Katoličke crkve koja se protivila uvođenju zdravstvenog odgoja (spolni odgoj). Skup razuma koji se održao u Zagrebu i Splitu 16. siječnja 2013 nosi isto ime kao skup s istim imenom koji se održao na Nacionalnoj esplanadi u Washingtonu, D.C 12. ožuljka 2012. godine.[9][10]

Skup razuma održao se na Cvjetnom trgu u Zagrebu s početkom u 18 sati. Bilo je nazočno oko 200 građana iako je bilo najavljeno preko Facebook stranica da će doći oko 2000 prosvjednika. U protuprosvjedu pojavilo se 30-ak osoba[11]. Među poznatijim osobama na prosvjedu su bili prisutni sljedeći: Predrag Matvejević, Edo Popović, akademik Vlatko Silobrčić, Goran Beus iz HNS-a. U Splitu na Narodnom trgu bilo je nazočno oko 150 građana[11]. Skup razuma je imao mali odjek izvan Hrvatske, kao znak podrške u održan je bio prosvjed ispred hrvatskog veleposlanstva u Hamburgu 18. siječnja 2013. u kojoj se okupilo nekoliko prosvjednika koji su nosili transparet kritiziraju hrvatske vlasti, i kojim se podržava uvođenje zdravstvenog odgoja[12] Skup je doživio veliku pokrivenost u hrvatskim medijima s obzirom prema broju okupljenih ljudi na skupu u dva grada (Zagreb (~200) i Split (~150), nego Mediji koji u pokrivali bili su: HRT, Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Narodni list kao i mnogi drugi digitalni portali.

Poznati hrvatski ateisti

Društva, udruženja i skupine

Popis društava, udruženja i skupina koji aktivno promiču ideje o ateizmu:

Registrirane udruge
Neregistrirane udruge i skupine
  • Nisam vjernik
  • Koordinacija za sekularnu Hrvatsku

Izvori

  1. ↑ http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf (Arhivirano 12. lipnja 2009.) Phil Zuckerman, Atheism: Contemporary Rates and Patterns,From the Cambridge Companion to Atheism, edited by Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007 (engleski)
  2. ↑ http://www.sekularizam.org/milan-polic-u-hrvatskoj-nema-vise-od-30-posto-katolika.html
  3. ↑ http://danas.net.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-ima-svega-30-posto-katolika
  4. ↑ http://www.civilcourage.hr/reason/ Skup razuma
  5. ↑ http://www.sekularizam.org/clanstvo.html Članstvo Koalicije za sekularizam
  6. ↑ http://www.vecernji.hr/zagreb/u-zagrebu-odrzali-skup-razuma-podrska-sekularizmu-clanak-498612
  7. ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/hnsovci-podrzali-quotskup-razumaquot-quotcrkva-i-razne-udruge-stvaraju-atmosferu-netolerancijequot/657347.aspx
  8. ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/skup-razuma-quotnecemo-sutke-promatrati-kako-crkva-pruza-pipke-i-odvlaci-drustvo-u-srednji-vijekquot/657462.aspx
  9. ↑ Aratani, Lori, " 'Godless Rally' in D.C. for Recognition and Respect", The Washington Post, C1, C10; Sunday, March 25, 2012.
  10. ↑ "Reason Rally - About". Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2012.. http://reasonrally.org/about/ Pristupljeno 15. listopada 2013. 
  11. ↑ 11,0 11,1 http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=197691&cHash=261b4bf34f
  12. ↑ http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-quotskup-razumaquot-podrzali-i-prosvjedom-pred-hrvatskim-veleposlanstvom-u-hamburgu/657878.aspx

Povezani članci

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ateizam_u_Hrvatskoj&oldid=483969"