Razlika između inačica stranice »Memoari«

Trenutačna izmjena od 11:29, 30. travnja 2022.

Ovaj članak dio je
serije o književnosti

Povijest književnosti

Antička književnost
Rimska • Starogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljeće • XV. stoljeće • XVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljeće • XVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljeće • XXI. stoljeće

Književni rodovi

Lirika • Epika • Drama

Književne vrste

autobiografija • životopis
dječja književnost • dnevnici
fantastika • pjesništvo
publicistika • esejistika

Književnost po jezicima

albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska
bugarska • crnogorska • češka
engleska (američka • australska • irska)
francuska • novogrčka • hrvatska (BiH)
indijska • talijanska • japanska
kineska • mađarska • makedonska
njemačka • perzijska • poljska
portugalska • rumunjska • ruska
slovenska • srpska • španjolska
švedska • ukrajinska

Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio. Pripada u diskurzivni književni rod. Memoarski tekst je sličan autobiografiji, od koje se uglavnom razlikuje po širini tematike. U autobiografiji je središnja tema sam autor, dok se u memoarima u većoj mjeri bilježe i drugi ljudi i događaji u kojima je autor sudjelovao.^[1]

Memoare pišu državnici i generali, pisci i druge ličnosti. Bilježe i manje poznate pojedinosti i podatke o nekoj povijesnoj epohi ili epizodi, kroz prizmu osobnog doživljaja. Zbog toga memoari proširuju razumijevanje razdoblja koje tematiziraju, i pomažu u znanstvenom proučavanju povijesti. Pišući ih, autori se osim na svoje pamćenje oslanjaju i na svoje dnevničke zapise, pisma i fotografije. Neki posežu i za arhivskim dokumentima. Memoaristika objedinjuje povijesno-znanstveni interes s književno-umjetničkim oblikovanjem.

Memoari kroz povijest

Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)

Kao književna vrsta memoari potječu još iz antike, gdje su bili važna karika historiografije. Iz Ksenofontovog memoara Kirov pohod saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa Kira Mlađeg protiv brata Artakserksa, dok u Uspomenama na Sokrata svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu Sokratu. U vojnom memoaru Komentari o galskom ratu (Commentarii de Bello Galico), rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U Komentarima o građanskom ratu (Commentarii de Bello Civili) prikazuje sukob s Gnejem Pompejem i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača Marca Pola (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.^[2]

Zapažene memoare su napisali brojni književnici (Goldoni, Beaumarchais, Chateaubriand, Stendhal, Gercen i dr.), vojskovođe i državnici (Napoleon, Metternich, Talleyrand-Périgord, Bismarck, Žukov i dr.) i revolucionari (Garibaldi).^[3]Venecijanski avanturist Giacomo Casanova u memoarima bilježi i dva posjeta istarskom gradiću Vrsaru.^[4]

Winston Churchill je za memoare o Drugom svjetskom ratu nagrađen Nobelovom nagradom za književnost (1953).^[5] Autor zapaženih memoarskih zapisa iz ratnog razdoblja je i njegov francuski suvremenik Charles de Gaulle. Memoar književnice Simone de Beauvoir (1959.) pokriva razdoblje do njene 21. godine, bilježeći odrastanje u imućnijoj francuskoj obitelji, prijatelje i suvremenike te studij na Sorbonni koji je tada pohađao i Jean Paul Sartre.^[6]

Edward Said u svojoj memoarskoj knjizi "Nepripadanje" (Out of place, 1999.) donosi sliku nekadašnje Palestine, “svijeta koji je nestao”. Opisuje i ljude i zbivanja u Egiptu i Libanonu kakvima ih se sjeća iz djetinjstva. Kratko bilježi i mladenačko sjećanje na kasnije popularnog holivudskog glumca Omara Sharifa.

Vidi još

Izvori

↑ Memoir, Britannica, Britannica Inc., 29. lipnja 2017. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)
↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Memoari (pristupljeno 12. prosinca 2017.)
↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Memoari (pristupljeno 12. prosinca 2017.)
↑ Vrsar, mjesto povijesti i čudesnih priča, Večernji list, Zagreb, 10. kolovoza 2012. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)
↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Churchil, Winston Leonard Spencer (pristupljeno 12. prosinca 2017.)
↑ Memoirs of a dutiful daughter, Kirkus Review, objavljeno online 10. listopada 2011. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[1] Memoir, Britannica, Britannica Inc., 29. lipnja 2017. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[2] LZMK, Hrvatska enciklopedija, Memoari (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[3] LZMK, Hrvatska enciklopedija, Memoari (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[4] Vrsar, mjesto povijesti i čudesnih priča, Večernji list, Zagreb, 10. kolovoza 2012. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[5] LZMK, Hrvatska enciklopedija, Churchil, Winston Leonard Spencer (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[6] Memoirs of a dutiful daughter, Kirkus Review, objavljeno online 10. listopada 2011. (pristupljeno 12. prosinca 2017.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 ==Memoari kroz povijest==
-[[File:Caesar bsb beck.jpg|thumb|150px|left|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
+[[Datoteka:Caesar bsb beck.jpg|thumb|150px|left|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
 Kao književna vrsta memoari potječu još iz [[Antika|antike]], gdje su bili važna karika [[Historiografija|historiografije]]. Iz [[Ksenofont|Ksenofontovog]] memoara [[Kirov pohod]] saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] protiv brata Artakserksa, dok u [[Uspomene na Sokrata|Uspomenama na Sokrata]] svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu [[Sokrat|Sokratu]]. U vojnom memoaru [[Komentari o galskom ratu]] (''Commentarii de Bello Galico''), rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U [[Komentari o građanskom ratu|Komentarima o građanskom ratu]] (''Commentarii de Bello Civili'') prikazuje sukob s [[Gnej Pompej|Gnejem Pompejem]] i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača [[Marko Polo|Marca Pola]] (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>