m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m file->datoteka |
||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
==Povijest crkve u Kupincu== | ==Povijest crkve u Kupincu== | ||
[[ | [[Datoteka:Jezero u Kupincu.jpg|thumb|Jezero kraj crkve u Kupincu]] | ||
U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u [[Zagreb|Zagrebu]], sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od [[Stablo|drvene građe]], a kasnije je podignuto zidano i svođeno [[Svetište|svetište]]. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu [[Crkva|crkve]]. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]] a u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]] je provodi biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća. | U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u [[Zagreb|Zagrebu]], sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od [[Stablo|drvene građe]], a kasnije je podignuto zidano i svođeno [[Svetište|svetište]]. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu [[Crkva|crkve]]. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]] a u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]] je provodi biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamijenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća. | ||
Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji [[Drašković]] iz [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]], gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je [[Zvonik|zvonik]] iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]]. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te [[lanterna]], očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje. | Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji [[Drašković]] iz [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]], gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je [[Zvonik|zvonik]] iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]]. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te [[lanterna]], očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje. | ||