Banovci (Nijemci): razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2) |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Drugo značenje2|[[Banovci]]}} | |||
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Banovci | |ime = Banovci |
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 08:45
Banovci | |
---|---|
Banovci na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
Općina/Grad | Nijemci |
Najbliži (veći) grad | Šid (14 km)Vukovar (18 km) |
Zemljopisne koordinate | 45°06′40″N 19°03′29″E / 45.111°N 19.058°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 479 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 432[1] |
Pošta | 32247 Banovci |
Pozivni broj | +385 (0)32 |
Autooznaka | VK |
Banovci (stari naziv: Šidski Banovci), su naselje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dio općine Nijemci, 30 km od Vinkovaca, 18 km od Vukovara i 14 km od Šida.
Naziv[uredi]
Gašpar Vinjalić je dao moguće objašnjenje naziva raznih mjesta sa imenom Banovci: "Izvor dobi ime Banovača, jer su Hrvati upravitelje utvrda zvali banovima, a da bi ih razlikovali od bana pokrajine upotrebljavali su umanjenicu "banovci"." Banovac je bio i novac u Slavoniji i Erdelju.
Povijest[uredi]
U Banovcima su 7. siječnja 1991. godine pobunjeni Srbi osnovali "Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema" s ciljem pripajanja dijelova Hrvatske Srbiji.[2]
Nijemci u Banovcima[uredi]
Do Drugoga svjetskoga rata Banovci su bili naseljeni većinom Nijemcima koji su savezničkim odlukama iseljeni iz istočnoeuropskih zemalja, a po zakonu SFRJ o kolonizaciji u kuće su doseljeni Srbi iz ratom opustošenih pasivnih krajeva južne Hrvatske: Like i sjeverne Dalmacije. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine Banovci su imali 990 stanovnika od čega 686 Nijemaca.
Stanovništvo[uredi]
Naselje je po pospisu stanovništva 2001. godine imalo 479 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 432 stanovnika.[1]
Stanovništvo se u najvećem postotku bavi poljoprivredom. Banovci su dobro prometno povezani, smješteni na magistralnom putu Vinkovci-Šid, a kroz mjesto također prolazi željeznica.
Po dobnoj strukturi najveći je udio osoba starijih od 50 godina.
Mjesto se nalazi 15-ak kilometara od Dunava na sjeveru. Na jugu, između samog mjesta i autoputa, nalaze se prastare spačvanske hrastove šume. U mjestu se nalazi i neoklasicistička pravoslavna crkva Svete Petke izgrađena u prvoj polovini 19. stoljeća.
Kretanje broja stanovnika[3][1] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
460 | 779 | 651 | 836 | 890 | 990 | 1047 | 1139 | 1028 | 1138 | 1084 | 975 | 778 | 653 | 479 | 432 |
Poznate osobe[uredi]
U Banovcima je 26. lipnja 1916. godine rođen Slobodan Bajić Paja, sudionik Narodnooslobodilačkog rata i politički komesar Glavnog štaba NOV i PO Vojvodine, koji je 5. srpnja 1952. godine posmrtno proglašen za narodnog heroja Jugoslavije.
Šport[uredi]
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 23. siječnja 2019. godine.
- ↑ Nenad Piskač, Velikosrpska tvorevina na hrvatskom tlu: izvorni dokumenti o djelovanju 'Republike Srpske Krajine' (V.), Vjesnik, Podlistak, 18. ožujka 2005., HIC, pristupljeno 3. kolovoza 2015.
- ↑ Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., pristupljeno 3. kolovoza 2015.
Nedovršeni članak Banovci (Nijemci) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|