m no summary specified |
m bny |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:SierraGordaQueretaro.JPG|mini|<center>Sierra Gorde u Querétaru]] | |||
'''Sierra Gorda''' ([[španjolski|šp.]] za "Debelo gorje") je [[rezervat biosfere]] koji prekriva gornju trećinu savezne države [[Querétaro]] ([[Meksiko]]), te se djelomice nastavlja u susjedne države [[Guanajuato]], [[Hidalgo]] i [[San Luis Potosí]], te ima ukupnu površinu od 5.000 km²<ref>[http://www.conabio.gob.mx/uicn/gesg.html Grupo Ecológico Sierra Gorda], Mexico: Comisión Nacional para el Conocimiento y Uso de la Biodiversidad {{es}} Preuzeto 9. prosinca 2011.</ref>. Ovo područje je iznimno neravno sa strmim [[krš]]kim [[planina]]ma (s razlikama od 300 do preko 3.000 m visine) i dubokim [[klanac|klancima]] rijeka Santa María, Extóraz i Moctezuma, te [[jama]]ma (''sótanos'') nastalima [[erozija|erozijom]] [[vapnenac|vapnenca]]. Jako je cijenjeno zbog svoje [[bioraznolikost]]i u brojnim mikro-[[biotop]]ima, nastalima zbog izbrazdanog terena i velikih razlika u padalinama koje se javljaju zbog planinske blokade vlažnog zraka iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] koja čini istočnu stranu vlažnom šumom, a zapadnu poluaridnom i grmovitom<ref>Margarita Velasco Mireles, ''[http://www.parkswatch.org/parkprofile.php?l=eng&country=mex&park=vibr%7CEl El mundo de la Sierra Gorda]'', Arqueología Mexicana 77., Mexico City XIII., 2001., str. 28.-27. {{es}} Preuzeto 9. prosinca 2011.</ref>. To je najzapadnije područje naroda [[Huasteci|Huasteka]] koji su najsjeverniji narod (i potpuno odvojen od ostalih) koji govori [[Majanski (jezična porodica)|majanskim jezikom]]. | '''Sierra Gorda''' ([[španjolski|šp.]] za "Debelo gorje") je [[rezervat biosfere]] koji prekriva gornju trećinu savezne države [[Querétaro]] ([[Meksiko]]), te se djelomice nastavlja u susjedne države [[Guanajuato]], [[Hidalgo]] i [[San Luis Potosí]], te ima ukupnu površinu od 5.000 km²<ref>[http://www.conabio.gob.mx/uicn/gesg.html Grupo Ecológico Sierra Gorda], Mexico: Comisión Nacional para el Conocimiento y Uso de la Biodiversidad {{es}} Preuzeto 9. prosinca 2011.</ref>. Ovo područje je iznimno neravno sa strmim [[krš]]kim [[planina]]ma (s razlikama od 300 do preko 3.000 m visine) i dubokim [[klanac|klancima]] rijeka Santa María, Extóraz i Moctezuma, te [[jama]]ma (''sótanos'') nastalima [[erozija|erozijom]] [[vapnenac|vapnenca]]. Jako je cijenjeno zbog svoje [[bioraznolikost]]i u brojnim mikro-[[biotop]]ima, nastalima zbog izbrazdanog terena i velikih razlika u padalinama koje se javljaju zbog planinske blokade vlažnog zraka iz [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] koja čini istočnu stranu vlažnom šumom, a zapadnu poluaridnom i grmovitom<ref>Margarita Velasco Mireles, ''[http://www.parkswatch.org/parkprofile.php?l=eng&country=mex&park=vibr%7CEl El mundo de la Sierra Gorda]'', Arqueología Mexicana 77., Mexico City XIII., 2001., str. 28.-27. {{es}} Preuzeto 9. prosinca 2011.</ref>. To je najzapadnije područje naroda [[Huasteci|Huasteka]] koji su najsjeverniji narod (i potpuno odvojen od ostalih) koji govori [[Majanski (jezična porodica)|majanskim jezikom]]. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 01:55
Sierra Gorda (šp. za "Debelo gorje") je rezervat biosfere koji prekriva gornju trećinu savezne države Querétaro (Meksiko), te se djelomice nastavlja u susjedne države Guanajuato, Hidalgo i San Luis Potosí, te ima ukupnu površinu od 5.000 km²[1]. Ovo područje je iznimno neravno sa strmim krškim planinama (s razlikama od 300 do preko 3.000 m visine) i dubokim klancima rijeka Santa María, Extóraz i Moctezuma, te jamama (sótanos) nastalima erozijom vapnenca. Jako je cijenjeno zbog svoje bioraznolikosti u brojnim mikro-biotopima, nastalima zbog izbrazdanog terena i velikih razlika u padalinama koje se javljaju zbog planinske blokade vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva koja čini istočnu stranu vlažnom šumom, a zapadnu poluaridnom i grmovitom[2]. To je najzapadnije područje naroda Huasteka koji su najsjeverniji narod (i potpuno odvojen od ostalih) koji govori majanskim jezikom.
Sierra Gorda je najpoznatija po franjevačkim misijama koje su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2003. godine, kao "arhitektonsko i stilsko jedinstvo bogato oslikanih pročelja koje su najbolji primjer baroka "Nove Španjolske" koje su misionari izveli zajedno s indijancima, te predstavljaju svjedočanstvo posljednje faze pokrštavanja Kalifornije, Arizone i Teksasa sredinom 18. stoljeća".
Izvori
- ↑ Grupo Ecológico Sierra Gorda, Mexico: Comisión Nacional para el Conocimiento y Uso de la Biodiversidad (šp.) Preuzeto 9. prosinca 2011.
- ↑ Margarita Velasco Mireles, El mundo de la Sierra Gorda, Arqueología Mexicana 77., Mexico City XIII., 2001., str. 28.-27. (šp.) Preuzeto 9. prosinca 2011.
Vanjske poveznice