Samaritansko petoknjižje: razlika između inačica

Inačica od 18. studeni 2021. u 02:51

Samaritansko petoknjižje ili Samaritanska tora specijalna je inačica Tore koju su rabili Samaritanci. Ova inačica je stvorena najkasnije 127. pr.Kr. kada je hram u Jeruzalemu uništen, i kada su se Samaritanci odvojli od ostalih skupina koje su bile u hramu. Kao što sam naziv kaže, u ovu inačicu ulazi prvih pet Mojsijevih knjiga, ili Tora.

Znanstvenici koriste Samaritansko petoknjižje kada žele pronaći značenje riječi u originalnom Petoknjižju ili kada žele naučiti nešto o povijesti različitih inačica Biblije. Neki svitci, među njima i Svitci s Mrtvog mora, liče na Samaritansko petoknjižje.^[1]

Samaritansko prakticiranje religije se zasniva na njihovoj inačici Mojsijevog petoknižja, što se malo razlikuje od mazoretskih tekstova kao i tekstova Septuaginte. Neke razlike su vrlo male, poput starosti nekih osoba spomenutih u tekstu, dok su druge veoma velike, poput zapovijedi da se ima samo jedna žena, što se može naći samo u samaritanskoj inačici ali ne i u drugima.

Važnost se daje i Abiša svitcima, koji su rabljeni u samaritanskoj sinagogi u Nablusu. Samaritanci tvde da ih je napisao Abiša, Aronov pra-praunuk, 13 godina poslije ulaska u Izrael, pod Jošuom, sinom Nunovim.^[2] Ipak moderni znanstvenici smatraju da svitci sadrže različite radove različitih pismoznanaca iz različitih stoljeća, sa najstarijim tekstom iz 12. stoljeća.^[3]

Izvori

↑ The Canon Debate, McDonald & Sanders editors, 2002, chapter 6: Questions of Canon through the Dead Sea Scrolls by James C. VanderKam, str. 94, citing private communication with Emanuel Tov on biblical manuscripts: Qumran scribe type c.25%, proto-Masoretic Text c. 40%, pre-Samaritan texts c.5%, texts close to the Hebrew model for the Septuagint c.5% and nonaligned c.25%.
↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
↑ "The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991

[1] The Canon Debate, McDonald & Sanders editors, 2002, chapter 6: Questions of Canon through the Dead Sea Scrolls by James C. VanderKam, str. 94, citing private communication with Emanuel Tov on biblical manuscripts: Qumran scribe type c.25%, proto-Masoretic Text c. 40%, pre-Samaritan texts c.5%, texts close to the Hebrew model for the Septuagint c.5% and nonaligned c.25%.

[2] Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

[3] "The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991

[1]

[2]

[3]

Inačica od 2. studeni 2021. u 19:06 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Inačica od 18. studeni 2021. u 02:51 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) Novija izmjena →
Redak 7:		Redak 7:
	Samaritansko prakticiranje religije se zasniva na njihovoj inačici [[Tora\|Mojsijevog petoknižja]], što se malo razlikuje od mazoretskih tekstova kao i tekstova [[Septuaginta\|Septuaginte]]. Neke razlike su vrlo male, poput starosti nekih osoba spomenutih u tekstu, dok su druge veoma velike, poput zapovijedi da se ima samo jedna žena, što se može naći samo u samaritanskoj inačici ali ne i u drugima.		Samaritansko prakticiranje religije se zasniva na njihovoj inačici [[Tora\|Mojsijevog petoknižja]], što se malo razlikuje od mazoretskih tekstova kao i tekstova [[Septuaginta\|Septuaginte]]. Neke razlike su vrlo male, poput starosti nekih osoba spomenutih u tekstu, dok su druge veoma velike, poput zapovijedi da se ima samo jedna žena, što se može naći samo u samaritanskoj inačici ali ne i u drugima.

	Važnost se daje i ''Abiša svitcima'', koji su rabljeni u samaritanskoj [[sinagoga\|sinagogi]] u [[Nablus]]u. Samaritanci tvde da ih je napisao Abiša, [[Aron]]ov pra-praunuk, 13 godina poslije ulaska u Izrael, pod [[Jošua, sin Nunov\|Jošuom]], sinom Nunovim.<ref>{{~~cite book~~\| last1 = Paul\| first1 = Shalom M.\| last2 = Kraft\| first2 = Robert A.\| last3 = Ben-David\| first3 = Eva\| last4 = Schiffman\| first4 = Lawrence H.\| last5 = Fields\| first5 = Weston W.\| title = Emanuel: Studies in the Hebrew Bible, the Septuagint, and the Dead Sea Scrolls in Honor of Emanuel Tov/With Index Volume\| url = https://books.google.com/?id=MURxhWhTRTQC&pg=PA215\| year = 2002\| publisher = BRILL\| isbn = 90-04-12679-1\| page = 215 }}</ref> Ipak moderni znanstvenici smatraju da svitci sadrže različite radove različitih pismoznanaca iz različitih stoljeća, sa najstarijim tekstom iz 12. stoljeća.<ref>"The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991</ref>		Važnost se daje i ''Abiša svitcima'', koji su rabljeni u samaritanskoj [[sinagoga\|sinagogi]] u [[Nablus]]u. Samaritanci tvde da ih je napisao Abiša, [[Aron]]ov pra-praunuk, 13 godina poslije ulaska u Izrael, pod [[Jošua, sin Nunov\|Jošuom]], sinom Nunovim.<ref>{{Citiranje knjige\| last1 = Paul\| first1 = Shalom M.\| last2 = Kraft\| first2 = Robert A.\| last3 = Ben-David\| first3 = Eva\| last4 = Schiffman\| first4 = Lawrence H.\| last5 = Fields\| first5 = Weston W.\| title = Emanuel: Studies in the Hebrew Bible, the Septuagint, and the Dead Sea Scrolls in Honor of Emanuel Tov/With Index Volume\| url = https://books.google.com/?id=MURxhWhTRTQC&pg=PA215\| year = 2002\| publisher = BRILL\| isbn = 90-04-12679-1\| page = 215 }}</ref> Ipak moderni znanstvenici smatraju da svitci sadrže različite radove različitih pismoznanaca iz različitih stoljeća, sa najstarijim tekstom iz 12. stoljeća.<ref>"The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991</ref>