Chapada dos Veadeiros: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m no summary specified
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 18: Redak 18:
'''Chapada dos Veadeiros''' je najviša srednjo-[[brazil]]ska [[visoravan]] (''[[cerrado]]'') čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina<ref>Fernanda Iema Pinto, ''[http://www1.folha.uol.com.br/folha/turismo/americadosul/brasil-chapada_dos_veadeiros.shtml Chapada dos Veadeiros]'', na Folha Online {{pt}} Preuzeto 20. veljače 2012.</ref>.  
'''Chapada dos Veadeiros''' je najviša srednjo-[[brazil]]ska [[visoravan]] (''[[cerrado]]'') čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina<ref>Fernanda Iema Pinto, ''[http://www1.folha.uol.com.br/folha/turismo/americadosul/brasil-chapada_dos_veadeiros.shtml Chapada dos Veadeiros]'', na Folha Online {{pt}} Preuzeto 20. veljače 2012.</ref>.  
[[Datoteka:Chapada dos Veadeiros National Park SPOT 1231.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros]]
[[Datoteka:Chapada dos Veadeiros National Park SPOT 1231.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros]]
'''Nacionalni park Chapada dos Veadeiros''' u središnjoj [[Države Brazila|brazilskoj saveznoj državi]] [[Goias]] je osnovao brazilski predsjednik [[Juscelino Kubitschek]] 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki [[tropi|tropski]] [[ekosustav]]i su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne [[bioraznolikost]]i. Zbog toga je, zajedno s [[Emas|Nacionalnim parkom Emas]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/143 |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. prosinca 2012}}</ref>.
'''Nacionalni park Chapada dos Veadeiros''' u središnjoj [[Države Brazila|brazilskoj saveznoj državi]] [[Goias]] je osnovao brazilski predsjednik [[Juscelino Kubitschek]] 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki [[tropi|tropski]] [[ekosustav]]i su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne [[bioraznolikost]]i. Zbog toga je, zajedno s [[Emas|Nacionalnim parkom Emas]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/143 |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=13. prosinca 2012}}</ref>.


==Odlike==
==Odlike==

Inačica od 16. studeni 2021. u 05:40

Predložak:UNESCO-svjetska baština Chapada dos Veadeiros je najviša srednjo-brazilska visoravan (cerrado) čija se starost procjenjuje na 1,8 milijardi godina[1].

Satelitski snimak NP Chapada dos Veadeiros

Nacionalni park Chapada dos Veadeiros u središnjoj brazilskoj saveznoj državi Goias je osnovao brazilski predsjednik Juscelino Kubitschek 1961. godine i ima površinu od 655,14 km². Njegovi raznoliki tropski ekosustavi su jedni od najstarijih na svijetu. Milijunima godina cerrado je služio kao sklonište (refugij) mnogim vrstama tijekom razdoblja klimatskih promjena, kada je bio presudan i za održavanje iznimne bioraznolikosti. Zbog toga je, zajedno s Nacionalnim parkom Emas, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2001. godine pod nazivom "Zaštićena područja cerrada"[2].

Odlike

Dolina rijeke Rio Preto
Slapovi rijeke Preto

Chapada dos Veadeiros je najviši cerrado (portugalski za "zatvoreno"), prosječne nadmorske visine od 600-1.650 m, s najvišom točkom u planini Serra da Santana (1.691 m) koja je i najviša točka države Goiás. To je područje iznimne ljepote koje se sastoji od nekoliko širokih visoravni sa slapovima (kao što je slap Rio Preto visine 120 m) i kristalno bistrim potocima koji dijelom prolaze kroz duboke klance i uske doline. Glavni vodeni put je sliv rijeke Rio Preto koja teče na sjeverozapad i jugozapad, dok krajnji sjeverni kraj parka predstavljaju ušća rijeka Santana i Bartolomeu.

Unutar parka se razlikuje nekoliko pejzaža:

  • dolina rijeke Rio Claro je nizina s relativno ravnim, brežuljkastim terenom;
  • područje grebena (okomitih stijena i do 40 m visine) se nalazi na srednjem-sjevernom dijelu parka i u njemu se nalaze rijeke Rio Preto, Santana i Capim Branco, te planine na jugu;
  • gorsko područje se prostire u središnjem dijelu parka i odlikuje se ravničarskim reljefom s pojedinačnim plošnim brdima koji su raštrkani cijelim područjem.

Klima je prosječne temperature od 24-26°C, minimalnih temperatura od 4-8°C i najvišima od 40-42°C.

Stijene cerrada (kvarc s tragovima kristala) su neke od najstarijih na svijetu i jako su cijenjene u industriji i terapijama kristalima.

Vegetacija parka je izrazito raznolika sa savanama koje su ispresijecane sitnim šumama, palmama i grmovima. Tu se može naći 60% svih biljnih vrsta cerrada, kao što je 25 vrsta orhideja, palme babassu i jubaea chilensis, te copaíba i tahebo.

Od životinja u parku obitava 80% životinja cerrada kao što su mnoge ugrožene vrste: pampaški jelen (Ozotoceros bezoarticus), močvarni jelen (Blastocerus dichotomus), grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus), šumski pas (Speothos venaticus) i jaguar; te druge vrste: divovski pasanac (Priodontes maximus), divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla), kapibara i tapiri.

Od ptica tu se mogu pronaći mnoge savanske vrste kao što su ugrožene vrste: manji tinamu, patuljasti tinamu, žutoglava papiga (Alipiopsitta xanthops) i brazilski merganser (Mergus octosetaceus); te druge vrste: nandu, seriema, tapeti, zelenokljuni tukan (Ramphastos sulfuratus), crni jastreb (Spizaetus tyrannus), crni strvinar (Coragyps atratus) i kraljevski strvinar (Sarcoramphus papa).

Izvori

  1. Fernanda Iema Pinto, Chapada dos Veadeiros, na Folha Online Predložak:Pt Preuzeto 20. veljače 2012.
  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vajske poveznice