Dinamička meteorologija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Sunshine at Dunstanburgh.JPG|mini|desno|250px|[[Sunčeva svjetlost]] svijetli kroz [[oblaci|oblake]].]] | |||
[[datoteka:Feuerhimmel 2.JPG|desno|mini|250px|[[Oblaci]] tijekom [[Zalazak sunca|zalaska Sunca]].]] | [[datoteka:Feuerhimmel 2.JPG|desno|mini|250px|[[Oblaci]] tijekom [[Zalazak sunca|zalaska Sunca]].]] | ||
Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 01:25
Dinamička meteorologija se bavi utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa (pojava). Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike.
Dinamika atmosfere
Zračna se masa Zemljine atmosfere neprestano giba s obzirom na površinu Zemlje. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u atmosferi: vrtnja ili rotacija Zemljine kugle i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere.
Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka Coriolisova sila i sila centrifugalnog ubrzanja, a u prizemnom sloju djeluju još i sile trenja između zračnog omotača i Zemljine površine, te između čestica zraka. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno strujanje zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na Sunce, kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj gradijenta tlaka, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka.
Nadalje, strujanje zraka ne ovisi samo o silama koje djeluju u atmosferi, nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest gustoća zraka je funkcija jedino tlaka), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima).
Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati matematičkim izrazima.
Gibanje zraka zbog djelovanja vanjskih i unutrašnjih sila te gradijenta temperature određeno je zakonima mehanike fluida i zakonima termodinamike. [1]
Izvori
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.