Razlika između inačica stranice »Lukrecija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lukrecija'''-->[[File:Lucretia.jpg|mini|'''Lukrecija'''<br />Slika [[Lucas Cranach stariji|Lucasa Cranacha starijeg]] (1533).]]
<!--'''Lukrecija'''-->[[Datoteka:Lucretia.jpg|mini|'''Lukrecija'''<br />Slika [[Lucas Cranach stariji|Lucasa Cranacha starijeg]] (1533).]]
'''Lukrecija''' (umrla 510 pr. Kr.), bila je prema tradiciji rimska plemkinja udata za Lucija Tarkvinija Kolatina, rođaka posljednjeg rimskog kralja, [[Lucije Tarkvinije Oholi|Lucija Tarkvinija]].
'''Lukrecija''' (umrla 510 pr. Kr.), bila je prema tradiciji rimska plemkinja udata za Lucija Tarkvinija Kolatina, rođaka posljednjeg rimskog kralja, [[Lucije Tarkvinije Oholi|Lucija Tarkvinija]].


Redak 14: Redak 14:
|-
|-
|<gallery mode="packed" widths="250px" heights="250px">
|<gallery mode="packed" widths="250px" heights="250px">
File:Veronese.Lucretia01.jpg|''Lukrecija''. Slika [[Paolo Veronese|Paola Veronesea]].
Datoteka:Veronese.Lucretia01.jpg|''Lukrecija''. Slika [[Paolo Veronese|Paola Veronesea]].
File:Reni, Guido - Lucretia - Google Art Project.jpg|''Lukrecija''. Slika [[Guido Reni|Guide Renia]].
Datoteka:Reni, Guido - Lucretia - Google Art Project.jpg|''Lukrecija''. Slika [[Guido Reni|Guide Renia]].
File:Lucretia committing suicide.png|''Lukrecijino samoubojstvo''. Skulptura [[Philippe Bertrand|Philippa Bertranda]].
Datoteka:Lucretia committing suicide.png|''Lukrecijino samoubojstvo''. Skulptura [[Philippe Bertrand|Philippa Bertranda]].
File:Campeny-Lucrecia 0002.JPG|''Mrtva Lukrecija ''. Skulptura Damià Campenya u Estranyu (1804).
Datoteka:Campeny-Lucrecia 0002.JPG|''Mrtva Lukrecija ''. Skulptura Damià Campenya u Estranyu (1804).
</gallery>
</gallery>
|}
|}


[[Kategorija:Rimska mitologija]]
[[Kategorija:Rimska mitologija]]

Trenutačna izmjena od 06:47, 30. travnja 2022.

Lukrecija
Slika Lucasa Cranacha starijeg (1533).

Lukrecija (umrla 510 pr. Kr.), bila je prema tradiciji rimska plemkinja udata za Lucija Tarkvinija Kolatina, rođaka posljednjeg rimskog kralja, Lucija Tarkvinija.

Životopis

Lukrecija je bila poznata po svojoj neobičnoj ljepoti i čednosti. Ove osobine privukle su mladog Seksta Tarkvinija, jednog od kraljevih sinova, koji ju je jedne noći silovao, kada joj je muž bio odsutan. Lukrecija je ispričala mužu što se dogodilo, a zatim je počinila samoubojstvo uzevši nož koji je zabola u svoje srce.

Događaj je izazvao revolt koji je predvodio Lucije Junije Brut, Lukrecijin brat, koji je pozvao građane Rima na oružje kako bi ispravili tu nepravdu. Oni su ga poslušali te protjerali Tarkvinija i Seksta u Etruriju 509. pr. Kr. i osnovali republiku.

Priča o Lukreciji bila je motiv velikog broja umjetničkih djela a između ostalog bila je osnova za Shakespearovu epsku pjesmu Silovanje Lukrecije.

Galerija