Vila Brajnović u Splitu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 13: Redak 13:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Villa Brajnović in Split}}
 


{{Ministarstvo kulture}}
{{Ministarstvo kulture}}

Posljednja izmjena od 30. studeni 2021. u 02:50

Datoteka:Razglednica - vila Brajnović, 1920. godine, Split.jpg
Razglednica Splita s prikazom vile Brajnović iz 1920. godine
Vila Brajnović danas

Vila Brajnović u Splitu, Hrvatska, na adresi Mažuranićevo šetalište 1/2, zaštićeno je kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[1]</ref><ref name="registar kult.dobara RH">Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 29. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.</ref>

Opis[uredi]

Sagrađena je {{#Invoke:Wp tema u godini|main}} godine.<ref name="min-kulture-RH"/> Dugo godina imala je najljepši park sa staklenikom u pozadini. U prizemlju je bio poslovni prostor građevinske tvrtke Petra Brajnovića. U potkrovlju je bio dvoetažni stan. Namjenski raspored ostao je do danas. Godinâ 1908. i 1909. uklonjen je zemljani nasip, ostatak nekadašnjeg bastiona, čime je snižen teren te je na mjestu dotadašnjeg vrta Brajnović formirana poljana Vida Morpurga. Većina stavaka je u izvornom stanju i izvrsno je restaurirana. Jedini dio koji nije izvoran je umjetnička bravarija uz stubište koje vodi na kat, što je posljedica tijekom ratnih godina kad su osvajači uzimali dijelove.<ref>(): Vila Brajnović Lipi moj grad. 18. ožujka 2016. Pristupljeno 22. travnja 2020.</ref> Slikovita secesijska vila-ljetnikovac s kulom-vidikovcem, ukrašena štukaturama, izgrađena je 1907. za građevinskog poduzetnika Petra Brajnovića, na tadašnjoj gradskoj periferiji. Nekada je imala vrt, a danas je, okružena novogradnjama, izgubila izvorne ambijentalne vrijednosti. Građena je, vjerojatno, prema gotovom predlošku iz tada uobičajenih austrijskih arhitektonskih mapa i časopisa koji su stizali iz Beča. Poput vile Plevna, u načinu gradnje odlikuje se sjevernjačkim utjecajem i romantičarskim ozračjem. Visoka kvaliteta izvedbe i zanatsko umijeće prepoznatljivi su i u vrijednim primjerima secesijskog obrta sačuvanima u interijeru.<ref name="registar kult.dobara RH"/>

Zaštita[uredi]

Pod oznakom Z-2603 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao profana graditeljska baština<ref name="min-kulture-RH"/>, stambene građevine.<ref name="registar kult.dobara RH"/>

Izvori[uredi]

<references group=""></references>

Vanjske poveznice[uredi]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://www.min-kulture.hr/%7Curl2=Ministarstva kulture Republike Hrvatske|naslov=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}