Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zgrade željezničkog kolodvora u Splitu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zgrade željezničkog kolodvora u Splitu'''-->'''Zgrade željezničkog kolodvora''' u [[Split]]u, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref>
Zgrade željezničkog kolodvora''' u [[Split]]u, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref>


== Opis dobra ==
== Opis dobra ==

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 17:37

Zgrade željezničkog kolodvora u Splitu, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.[1]

Opis dobra

Građene su od 1905. do 1907. godine. Arhitekt je Marko Markovina.[1] Željeznički kolodvor nalazi se na istočnom dijelu splitske luke, na Domagojevoj obali, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora i trajektne luke. Dvije prizemnice razvedenog tlocrta, u kojima su prostorije uprave, garderoba i čekaonica izgrađene su 1905. godine, a za javnost su otvorene 1906. godine. Glavno pročelje okrenuto je na zapad prema luci, a s istočne strane je usjek željezničke pruge. Godine 1957. dvije su građevine adaptirane i spojene trijemom prema projektu Marka Markovine. Ovaj utilitarni sklop karakteriziraju skromni neorenesansni oblici, ali i primjena industrijskih materijala i novih konstrukcija te je karakterističan za splitsku arhitekturu s početka 20. stoljeća, a osobito kao primjer industrijske baštine. [2]

Zaštita

Pod oznakom Z-5664 zavedene su kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao profana graditeljska baština.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 [1]
  2. Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.