Ezop: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u '' |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
* ''Seljak i roda'' | * ''Seljak i roda'' | ||
{{Wikizvor|Ezopove basne}} | {{Wikizvor|Ezopove basne}} | ||
{{Mrva-biog-knjiž}} | {{Mrva-biog-knjiž}} | ||
Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:49
Ezop (grč. Αἴσωπος, Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Pretpostavlja se da svoje basne nije zapisivao, nego ih je pričao. Glavni su junaci većinom životinje, a nakon svake basne slijedi koncizna pouka koja otkriva pravu istinu i smisao basne. Kao moguće mjesto Ezopova rođenja navodi se Frigija u Maloj Aziji ili pak grčka Trakija. Jedna je od pretpostavki da je bio rob koji je služio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu kao rezultat svoje mudrosti. Upravo zbog njegove mudrosti pretpostavlja se i da je bio savjetnik kralja Likurga u Babilonu.
Mnogi misle da je basna došla u Europu s Bliskog istoka gdje su se basne u Sumeru pričale već oko 3000. pr. Kr. No, pravi začetnik europske basne upravo je Ezop. Samo dvije njegove basne sliče indijskoj Pančatantra, koja je bila osnova i za perzijske i arapske basne. Europske basne obogaćuju se indijsko-arapskim motivima tek od 13. stoljeća. Ezop je postao uzor brojnim basnopiscima, posebice J. de La Fontaineu, I. A. Krilovu, a i hrvatskome piscu M. A. Relkoviću.
Djela
Poznate basne:
- Lisica i grožđe
- Kornjača i zec
- Dječak i vuk
- Cvrčak i mrav
- Vuk i janje
- Lisica i roda
- Hrast i trska
- Lisica i gavran
- Seljak i roda
Datoteka:P literature.svgDatoteka:P vip.svg
Nedovršeni članak Ezop koji govori o književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||||||