Pavao Ćolić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je 1768. u Otočcu, u slavonskoj grani hrvatske plemenitaške obitelji [[Ćolić]]a. Unuk Tome, časnika [[slavonska husarska pukovnija|slavonske husarske pukovnije]] i sin Kuzme, (1742. — 1788.), kapetana [[68. petrovaradinska pješačka pukovnija|68. petrovaradinske pješačke pukovnije]], istaknuta borca u ratovima. Braća su ostvarila zavidne vojničke karijere: [[Marko Ćolić|Marko]] postao je general, Albert je bio zapovjednik [[9. slavonska vojnograničarska pukovnija|9. slavonske vojnograničarske pukovnije]] (petrovaradinska), brigadir u Milanu i divizionar u Galiciji, Nikola pukovnik u Otočcu i Ferdinand, a sestra Eliza bila je mati hrvatskoga bana [[Josip Šokčević|Šokčevića]]. Pavao je otišao u [[Bečko Novo Mjesto]] gdje je završio vojnu akademiju. Pokazao se izvrsnim matematičarem. Zbog toga je bio raspoređen u [[topništvo]], pa u [[glavni stožer]]. Dolazi do visokih činova te je 1819. pukovnik u 9. slavonskoj vojnograničarskoj pukovniji (petrovaradinska).<ref name="HBL-Pavao"/> | Rodio se je 1768. u Otočcu, u slavonskoj grani hrvatske plemenitaške obitelji [[Ćolić]]a. Unuk Tome, časnika [[slavonska husarska pukovnija|slavonske husarske pukovnije]] i sin Kuzme, (1742. — 1788.), kapetana [[68. petrovaradinska pješačka pukovnija|68. petrovaradinske pješačke pukovnije]], istaknuta borca u ratovima. Braća su ostvarila zavidne vojničke karijere: [[Marko Ćolić|Marko]] postao je general, [[Albert Ćolić|Albert]] je bio zapovjednik [[9. slavonska vojnograničarska pukovnija|9. slavonske vojnograničarske pukovnije]] (petrovaradinska), brigadir u Milanu i divizionar u Galiciji, Nikola pukovnik u Otočcu i Ferdinand, a sestra Eliza bila je mati hrvatskoga bana [[Josip Šokčević|Šokčevića]]. Pavao je otišao u [[Bečko Novo Mjesto]] gdje je završio vojnu akademiju. Pokazao se izvrsnim matematičarem. Zbog toga je bio raspoređen u [[topništvo]], pa u [[glavni stožer]]. Dolazi do visokih činova te je 1819. pukovnik u 9. slavonskoj vojnograničarskoj pukovniji (petrovaradinska).<ref name="HBL-Pavao"/> | ||
Zaslužan za školstvo. U [[Petrovaradin]]u osnovao prvu [[matematička škola|matematičku školu]] u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], poslije uzorom inim takvim školama. Služba ga odvodi u Pančevo. Ondje je promaknut 1830. godine u čin general-majora i brigadira, a u [[Veliki Varadin|Velikom Varadinu]] 1836. u čin podmaršala i zapovjednika.<ref name="HBL-Pavao"/> | Zaslužan za školstvo. U [[Petrovaradin]]u osnovao prvu [[matematička škola|matematičku školu]] u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], poslije uzorom inim takvim školama. Služba ga odvodi u Pančevo. Ondje je promaknut 1830. godine u čin general-majora i brigadira, a u [[Veliki Varadin|Velikom Varadinu]] 1836. u čin podmaršala i zapovjednika.<ref name="HBL-Pavao"/> | ||
Posljednja izmjena od 11. siječanj 2026. u 01:45
Pavao Ćolić, nadimka Napoleon (Otočac, 3. studenoga 1768. − Pančevo, 30. travnja 1838.), hrvatski podmaršal, zaslužnik školstva u Vojnoj krajini[1][2]
Životopis
Rodio se je 1768. u Otočcu, u slavonskoj grani hrvatske plemenitaške obitelji Ćolića. Unuk Tome, časnika slavonske husarske pukovnije i sin Kuzme, (1742. — 1788.), kapetana 68. petrovaradinske pješačke pukovnije, istaknuta borca u ratovima. Braća su ostvarila zavidne vojničke karijere: Marko postao je general, Albert je bio zapovjednik 9. slavonske vojnograničarske pukovnije (petrovaradinska), brigadir u Milanu i divizionar u Galiciji, Nikola pukovnik u Otočcu i Ferdinand, a sestra Eliza bila je mati hrvatskoga bana Šokčevića. Pavao je otišao u Bečko Novo Mjesto gdje je završio vojnu akademiju. Pokazao se izvrsnim matematičarem. Zbog toga je bio raspoređen u topništvo, pa u glavni stožer. Dolazi do visokih činova te je 1819. pukovnik u 9. slavonskoj vojnograničarskoj pukovniji (petrovaradinska).[2]
Zaslužan za školstvo. U Petrovaradinu osnovao prvu matematičku školu u Vojnoj krajini, poslije uzorom inim takvim školama. Služba ga odvodi u Pančevo. Ondje je promaknut 1830. godine u čin general-majora i brigadira, a u Velikom Varadinu 1836. u čin podmaršala i zapovjednika.[2]
Izvori
- ↑ Fedor Moačanin (1993.): Ćolić (Chiolich, Čolić), Hrvatski biografski leksikon. LZMK, Zagreb. Pristupljeno 11. rujna 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Fedor Moačanin (1993.): Ćolić, Pavao, Hrvatski biografski leksikon. LZMK, Zagreb. Pristupljeno 11. rujna 2017.