Razlika između inačica stranice »Karlovački generalat«

Trenutačna izmjena od 13:09, 18. ožujka 2022.

Karlovački generalat, vojno-upravno područje u sastavu Vojne krajine koje se razvilo iz Hrvatske krajine krajem 16. stoljeća, kada je zbog obrambenog i upravnog značenja grada Karlovca ime Hrvatske krajine postupno zamijenjeno novim. Sjeverni dio Vojne krajine prozvan je u 17. stoljeću Varaždinski generalat.

Karlovački generalat sastojao se prvobitno od četiri kapetanije: Senjske, Ogulinske, Hrastovičke i Žumberačke, sa središtima u Senju, Ogulinu, Hrastovici i na Žumberku. U 18. stoljeću generalat je podijeljen na pukovnije: Ličku, Otočku, Ogulinsku i Slunjsku pukovniju, dok se Banska krajina sastojala od Prve i Druge banske pukovnije, s time da je zapovjedništvo nad tim dvjema pukovnijama vraćeno pod nadležnost bana i Sabora još 1703. godine.

Popis zapovjednika Karlovačkog generalata - Hrvatske krajine

Ivan Ferenberg (Fernberg) iz Auera (1578.-1579.)
Ivan Vajkard barun Auersperg (1579.-1580.)
Jobst Josip grof od Turna i Križa (1580.-1589.)
Andrija barun Auersperg (1589.-1593.)
Juraj Lenković od Podbriježja (1593.-1601.)
Vid Kisel barun od Fužine (1601.-1609.)
Vuk barun Eggenberg (1609.-1614.)
Adam grof Trautmansdorf (1615.-1617.)
Marquard Eck barun od Hungersbacha (1617.-1618.)
Gotfrid Stadel/Stadler (1618.-1622.)
Rudolf barun Paar (1622.-1626.)
Vuk Krsto Frankopan grof Tržački (1626.-1652.)
Herbard grof Auersperg (1652.-1669.)
Ivan Josip grof Herberstein (1669.-1689.)
Karl Eugen vojvoda od Croya (1689.-1694.)
Franjo Karlo grof Auersperg (1694.-1701.)
Hanibal Alfons Emanuel knez Porcia (1701.-1709.)
Josip grof Rabata (1709.-1731.)
Franjo grof Stubenberg (1731.-1740.)
Ivan Juraj grof Herberstein (1740.-1744.)
vojvoda Fridrik Josip Maria Hildburghausen (1744.-1748.)
Leopold barun Scherzer (1748.-1754.)
Benvenuto grof Petazzi (1754.-1763.)
Filip Levin barun Beck (1763.-1768.)
Franjo barun Preis (1768.-1771.)
Vjenceslav Kleefeld barun od Hnojeka (1771.-1777.)
Samuel grof Gjulaj (1777.-1786.)
barun de Vins (1786.-1790.)
Ivan grof Erdödy (1790.-1791.)
grof Kaunitz od Rittberga (1791.-1799.)
Chernell v. Chernellhasa (1799.-1807.)
barun Hiller (1807.-1809.)
Christoph von Lattermann (1809.)
grof Carra St. Cyr (1809.-1810.) (Napoleonova francuska uprava)
barun Delzon (1810.-1812.) (Napoleonova francuska uprava)
barun de Pourally (1812.) (Napoleonova francuska uprava)
barun Jeanin (1813.) (Napoleonova francuska uprava)
Pavao pl. Radivojević (1814.-1829.)

Inačica od 01:18, 28. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 13:09, 18. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Karlovački generalat'''-->'''~~Karlovački generalat''', vojno-upravno područje u sastavu [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] koje se razvilo iz [[Hrvatska vojna krajina\|Hrvatske krajine]] krajem [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], kada je zbog obrambenog i upravnog značenja grada [[Karlovac\|Karlovca]] ime Hrvatske krajine postupno zamijenjeno novim. Sjeverni dio Vojne krajine prozvan je u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] [[Varaždinski generalat]].		Karlovački generalat''', vojno-upravno područje u sastavu [[Vojna krajina\|Vojne krajine]] koje se razvilo iz [[Hrvatska vojna krajina\|Hrvatske krajine]] krajem [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], kada je zbog obrambenog i upravnog značenja grada [[Karlovac\|Karlovca]] ime Hrvatske krajine postupno zamijenjeno novim. Sjeverni dio Vojne krajine prozvan je u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] [[Varaždinski generalat]].

	Karlovački generalat sastojao se prvobitno od četiri kapetanije: [[Senjska kapetanija\|Senjske]], [[Ogulinska kapetanija\|Ogulinske]], Hrastovičke i Žumberačke, sa središtima u [[Senj]]u, [[Ogulin]]u, [[Hrastovica\|Hrastovici]] i na [[Žumberak\|Žumberku]]. U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] generalat je podijeljen na [[pukovnija\|pukovnije]]: [[Lička pukovnija\|Ličku]], [[Otočka pukovnija\|Otočku]], [[Ogulinska pukovnija\|Ogulinsku]] i [[Slunjska pukovnija\|Slunjsku pukovniju]], dok se [[Banska krajina]] sastojala od [[Prva banska pukovnija\|Prve]] i [[Druga banska pukovnija\|Druge banske pukovnije]], s time da je zapovjedništvo nad tim dvjema pukovnijama vraćeno pod nadležnost [[ban]]a i [[Hrvatski sabor\|Sabora]] još [[1703.]] godine.		Karlovački generalat sastojao se prvobitno od četiri kapetanije: [[Senjska kapetanija\|Senjske]], [[Ogulinska kapetanija\|Ogulinske]], Hrastovičke i Žumberačke, sa središtima u [[Senj]]u, [[Ogulin]]u, [[Hrastovica\|Hrastovici]] i na [[Žumberak\|Žumberku]]. U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] generalat je podijeljen na [[pukovnija\|pukovnije]]: [[Lička pukovnija\|Ličku]], [[Otočka pukovnija\|Otočku]], [[Ogulinska pukovnija\|Ogulinsku]] i [[Slunjska pukovnija\|Slunjsku pukovniju]], dok se [[Banska krajina]] sastojala od [[Prva banska pukovnija\|Prve]] i [[Druga banska pukovnija\|Druge banske pukovnije]], s time da je zapovjedništvo nad tim dvjema pukovnijama vraćeno pod nadležnost [[ban]]a i [[Hrvatski sabor\|Sabora]] još [[1703.]] godine.