Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Suvremene metode umjetničke obrade metala'''-->[[ | <!--'''Suvremene metode umjetničke obrade metala'''-->[[Datoteka:Michael glancy, ur crustacean, 1990-91.jpg|thumb|right|Michael Glancy,Ur crustacean,posuda,staklo i elektroformirani bakar,Indianapolis Museum of Art]] | ||
[[ | [[Datoteka:Anodized titanium (detail) - a.jpg|thumb|right|Anodizirani titan(detalj)]] | ||
[[ | [[Datoteka:Mokume-gane (detail).jpg|thumb|right|Mokume gane]] | ||
[[ | [[Datoteka:Ted Noten Fashionista in green 2009.jpg|thumb|right| Ogrlica izrađena pomoću 3d pisača,plastika,Ted Noten 2009.]] | ||
[[ | [[Datoteka:Laser sintered bracelet gold.jpeg|thumb|right|Zlatna narukvica proizvedena laser sintering postupkom,dizajn Towe Norlen]] | ||
'''Suvremene metode umjetničke obrade metala''' prije svega su postupci koji su izvorno razvijeni za korištenje u industrijske svrhe,poput [[Galvanoplastika|galvanoplastike]] , [[Anodička oksidacija|anodičke oksidacije]] te fotonagrizanja. Danas oni određenu ulogu imaju ponajprije u zemljama sa visokorazvijenom umjetničkom obradom metala,prije svega se tu misli na SAD,Australiju,Japan,Veliku Britaniju,Italiju, te Njemačku. | '''Suvremene metode umjetničke obrade metala''' prije svega su postupci koji su izvorno razvijeni za korištenje u industrijske svrhe,poput [[Galvanoplastika|galvanoplastike]] , [[Anodička oksidacija|anodičke oksidacije]] te fotonagrizanja. Danas oni određenu ulogu imaju ponajprije u zemljama sa visokorazvijenom umjetničkom obradom metala,prije svega se tu misli na SAD,Australiju,Japan,Veliku Britaniju,Italiju, te Njemačku. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:38
_-_a.jpg)
.jpg)
Suvremene metode umjetničke obrade metala prije svega su postupci koji su izvorno razvijeni za korištenje u industrijske svrhe,poput galvanoplastike , anodičke oksidacije te fotonagrizanja. Danas oni određenu ulogu imaju ponajprije u zemljama sa visokorazvijenom umjetničkom obradom metala,prije svega se tu misli na SAD,Australiju,Japan,Veliku Britaniju,Italiju, te Njemačku.
U ove postupke možemo ubrojiti i oblikovanje presavijanjem razvijeno početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.
Na kraju nadodajmo u ove postupke i mokume gane tehniku,tehniku nastalu još krajem 17. stoljeća u Japanu,no izuzetno popularnu kod suvremenih umjetnika koji rade u metalu.
Tehnike tkanja i pletenja u metalu također možemo smatrati suvremenim dodatkom umjetničkoj obradi metala.
U ove se tehnike može ubrojiti i metalna glina,osmišljena oko 1990.
Svakako treba spomenuti i tehnologije koje se tek razvijaju kao što je trodimenzionalni ispis, te laser sintering - tehnologija odnosno selektivno lasersko topljenje,tehnike čija će uloga sigurno biti sve značajnija.[1][2]
Povijest
Najstariji od ovih postupaka je svakako galvanoplastika,koja je razvijena još u 19. stoljeću(1838.).Najvažniji suvremeni autor koji radi u ovoj tehnici svakako je amerikanac Stanley Lechtzin,kao i njegova zemljakinja June Schwarz(1924. - 2016.).Danas ovu tehniku koristi jedan od najznačajnijih američkih suvremenih umjetnika koji rade u staklu, Michael Glancy.
Fotonagrizanje,koje je iako iznađeno u 19.stoljeću primjenu u umjetničkoj obradi metala započelo negdje pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća - spomenimo da su ovu tehniku koristili nijemac Reinhold Reiling(1922. - 1983.) i amerikanka Eleanor Moty.
Anodička oksidacija je u umjetničkoj obradi metala prvo primijenjena negdje krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća.[3] Njen najznačajniji predstavnik je amerikanac David LaPlantz,no među prvima su je koristili nizozemci Emmy Van Leersum(1930. - 1984.) i Gijs Bakker. Prije svega je korištena na aluminiju no od sredine šezdesetih godina 20. stoljeća počinje se koristiti i na titaniju, te niobiju i tantalu.[4] Može se izvoditi i na nehrđajućem čeliku,no zasada nije bilo značajnijih pokušaja primjene ovih procesa u umjetničke svrhe.
Tekstilne tehnike rada u metalu prije svega su promovirale amerikanke Arline Fisch i Mary Lee Hu.
Mokume gane tehnika prvo je promovirana od strane amerikanca Gene Pijanowskog i njegove supruge Hiroko Sato Pijanowsky još šezdesetih godina prošlog stoljeća.No treba istaknuti da su predmeti u ovoj tehnici rađeni već u 19. stoljeću(američka tvrtka Tiffany),te da je H.Wilson u svojoj knjizi Silverwork and Jewellery opisao tehniku (izdanje iz 1931.).Danas su najznačajniji umjetnici koji rade tim postupkom svakako Steve Midgett i James Binnion.
Najnoviji je dodatak ovom spektru oblikovanje presavijanjem koje je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća osmislio Charles Lewton Brain. Danas ova tehnika i dalje privlači sve veći broj osoba tako da od 2012. postoji i međunarodni natječaj posvećen promociji ove tehnike.
Trodimenzionalni ispis se u komercijalnoj proizvodnji nakita koristi negdje od 2005. godine,prije svega za izradu voštanih modela za lijevanje.Lasersko sinteriranje zlata i drugih metala kao tehnika koristi se tek nekoliko godina.Obje ove tehnike( kod nas!) tek čekaju veću primjenu u umjetničkom oblikovanju metala( u svijetu se već nekoliko godina i komercijalno koriste).[5][6]
Situacija u Hrvatskoj
Kod nas ove tehnike nisu imale značajnijih predstavnika,osim Vere Dajht-Kralj ,kiparice koja je radila nakit u emajliranom elektroformiranom bakru.Spomenuti se mogu i Rea Boschi Gogolja koja je radila nakit od pletene žice,te Stjepan Balja,zlatar koji je kod nas prvi izlagao nakit od titanija ( no 52 godine nakon prve uporabe titanija za nakit u svijetu).
Dodatna literatura
Untracht,O. Jewelry Concepts and Technology,New York 1982.
Lewton-Brain, Charles (2008). Foldforming. Hong Kong: Btrynmorgen Press. ISBN 978-1-929565-26-9.
Midgett, Steve (2000). Mokume Gane A comprehensive study. Earthshine press. ISBN 0-9651650-7-8.
LaPlantz,David Artists Anodizing Aluminum: The Sulfuric Acid Process,Bayside 1988.
Stiles,C. Anodized!: Brilliant Colors & Bold Designs for Aluminum Jewelry ,New York 2010.
Fisch,Arline Textile Techniques in Metal ,New York 1975.
Devos,M.A. Introduction to Precious Metal Clay ;Fort Lauderdale 2003.
Hoskins,S. 3D Printing for Artists, Designers and Makers,London 2018.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ http://www.telegraph.co.uk/luxury/jewellery/is-3d-printing-the-future-of-fine-jewellery/ Pristupljeno 07.02.2017.
- ↑ https://www.jewelrythis.com/news/sintering-process-breakthrough/ Pristupljeno 07.02.2017.
- ↑ Untracht,O. Jewelry Concepts and Technology,New York 1982.
- ↑ http://www.reflectionandrefraction.co.uk/history.html Pristupljeno 06.02.2017.
- ↑ http://www.telegraph.co.uk/luxury/jewellery/is-3d-printing-the-future-of-fine-jewellery/ Pristupljeno 09.03.2017.
- ↑ http://technical-journal.thegoldsmiths.co.uk/wp-content/uploads/2013/08/Tech-Bulletin-No3.pdf str.4 Pristupljeno 09.03.2017.