Razlika između inačica stranice »Škriljevac«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Škriljevac'''-->'''Škriljevac''' je vrsta [[stijena|stijene]]. Škriljevcima je osnovna značajka poredansot minerala u usporednim nizovima (posljedica [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40376 metamorfizma]) stijene. Nastaje pod utjecajem visokih temperatura, [[tlak|tlaka]] i deformacija. U procesu dugom milijunima godina škriljevac nastaje iz najfinijeg [[glina|glinenog]] [[blato|blata]]. Tako se formira tipična struktura škriljevca uz prisutnost slojeva [[tinjac|tinjca]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692|title=škriljevci {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref> Zbog toga ima dobru [[fisibilnost]] i postojanost na vremenske utjecaje. Škriljevci su krupnozrnatiji, jedno od njihovih svojstava jest i pločasto kalanje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692|title=škriljevci {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref>
Škriljevac''' je vrsta [[stijena|stijene]]. Škriljevcima je osnovna značajka poredansot minerala u usporednim nizovima (posljedica [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40376 metamorfizma]) stijene. Nastaje pod utjecajem visokih temperatura, [[tlak|tlaka]] i deformacija. U procesu dugom milijunima godina škriljevac nastaje iz najfinijeg [[glina|glinenog]] [[blato|blata]]. Tako se formira tipična struktura škriljevca uz prisutnost slojeva [[tinjac|tinjca]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692|title=škriljevci {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref> Zbog toga ima dobru [[fisibilnost]] i postojanost na vremenske utjecaje. Škriljevci su krupnozrnatiji, jedno od njihovih svojstava jest i pločasto kalanje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692|title=škriljevci {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref>


Cijenjen kao građevinski materijal još u [[antika|antici]]. Postoje dokazi da su upravo stari Rimljani koristili škriljevac. Srednji vijek donosi uporabu škriljevca za pokrivanje [[dvorac|dvoraca]], crkva, bogataških kuća s rešetkastom drvenom konstrukcijom bogataša. Posljednjih trideset godina škriljevac doživljava renesansu nakon što je bio zaboravljen.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref> Vrlo je cijenjen u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Vadi ga se u gorju [[Eifel]] u suvremenim [[Rudnik|rudnicima]], a zbog naglo narasle potražnje cijene škriljevca naglo su skočile.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51671|title=Rajnsko škriljavo gorje {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref> Danas se na njemačke krovove postavlja oko pet milijuna četvornih metara škriljevca, dok je pred kraj sušnog razdoblja to bilo samo 150.000 četvornih metara.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref>
Cijenjen kao građevinski materijal još u [[antika|antici]]. Postoje dokazi da su upravo stari Rimljani koristili škriljevac. Srednji vijek donosi uporabu škriljevca za pokrivanje [[dvorac|dvoraca]], crkva, bogataških kuća s rešetkastom drvenom konstrukcijom bogataša. Posljednjih trideset godina škriljevac doživljava renesansu nakon što je bio zaboravljen.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref> Vrlo je cijenjen u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Vadi ga se u gorju [[Eifel]] u suvremenim [[Rudnik|rudnicima]], a zbog naglo narasle potražnje cijene škriljevca naglo su skočile.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51671|title=Rajnsko škriljavo gorje {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-04-23}}</ref> Danas se na njemačke krovove postavlja oko pet milijuna četvornih metara škriljevca, dok je pred kraj sušnog razdoblja to bilo samo 150.000 četvornih metara.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/|title=Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće|date=2010-01-21|work=Portal Gradimo|language=en-US|accessdate=2021-04-23}}</ref>

Trenutačna izmjena od 09:22, 22. ožujka 2022.

Škriljevac je vrsta stijene. Škriljevcima je osnovna značajka poredansot minerala u usporednim nizovima (posljedica metamorfizma) stijene. Nastaje pod utjecajem visokih temperatura, tlaka i deformacija. U procesu dugom milijunima godina škriljevac nastaje iz najfinijeg glinenog blata. Tako se formira tipična struktura škriljevca uz prisutnost slojeva tinjca.[1][2] Zbog toga ima dobru fisibilnost i postojanost na vremenske utjecaje. Škriljevci su krupnozrnatiji, jedno od njihovih svojstava jest i pločasto kalanje.[3]

Cijenjen kao građevinski materijal još u antici. Postoje dokazi da su upravo stari Rimljani koristili škriljevac. Srednji vijek donosi uporabu škriljevca za pokrivanje dvoraca, crkva, bogataških kuća s rešetkastom drvenom konstrukcijom bogataša. Posljednjih trideset godina škriljevac doživljava renesansu nakon što je bio zaboravljen.[4] Vrlo je cijenjen u Njemačkoj. Vadi ga se u gorju Eifel u suvremenim rudnicima, a zbog naglo narasle potražnje cijene škriljevca naglo su skočile.[5] Danas se na njemačke krovove postavlja oko pet milijuna četvornih metara škriljevca, dok je pred kraj sušnog razdoblja to bilo samo 150.000 četvornih metara.[6]

Glineni škriljevac sitnozrnata je klastična sedimentna stijena, uglavnom je sastavljena od kremena, minerala glina, feldšpata, hidrotinjaca, a sadržava i vapnenac, željezne okside, organske tvari. lako se cijepa u tanke pločice i primjenjuje se kao krovopokrivni materijal.[7]

Naftni škriljevac dobar je izvor nafte. Riječ je o sitnozrnatoj crnoj ili tamnosivoj stijeni. Sadrži puno organske tvari koja je dosegnula niži stupanj dozrijevanja, ali nije se još pretvorila u naftu.[8] U Europi je proizvodnja nafte iz škriljevca u povojima dok u SAD polovinu svoje nafte dobivaju iz nekonvencionalnih izvora među koje pripada i naftni škriljevac. Na svijetu je više od 600 poznatih nalazišta ovakvoga škriljevca. SAD, Rusija i Brazil imaju 86 posto resursa. Prema smatranjima većine stručnjaka, ekonomski isplativa nalazišta nalaze se u 33 zemlje.[9] Estonija preradi više od 17 milijuna tona uljnih škriljevaca godišnje, od toga proizvede 95 % električne energije koju potroši i dobije 400.000 tona nafte.[10] U Hrvatskoj ima naftnog škriljevca, ali ga se ne vadi jer Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izdalo dozvolu za istraživanje. Nekonvencionalna ležišta su u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Konkretno, u Panonskom bazenu, u Savskoj i Dravskoj potolini.[11]

Uljni škriljevac jest glinovita sedimentna stijena koja u petrografskom smislu ne pripada škriljevcima kao metamorfnim stijenama. Uljni škriljevac sadrži 10 % - 30 % kerogena, fosilne organske tvari u kojoj ima bitumena ili teško hlapljivih ulja. Destilacijom se mogu dobiti ugljikovodici.[12]

Kloritski škriljevac javlja se kao umetak u tinjčevim škriljevcima i filitima.[13]

Bakreni škriljevac nastaje taloženjem iz površinskih voda i čini sedimentna metalna rudna ležišta.

Zeleni škriljevac, metamorfna stijena, škriljave teksture i zelene boje, tvori jezgru Medvednice.[14]

Moslavačka gora sadrži biotitski škriljevac, metamorfnu stijenu škriljave teksture, u mineralnom sastavu stijene dominira biotit.[15]

Izvori

  1. ↑ "Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće" (engl.). Portal Gradimo. 21. siječnja 2010.. https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/ Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  2. ↑ "škriljevci | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  3. ↑ "škriljevci | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59692 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  4. ↑ "Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće" (engl.). Portal Gradimo. 21. siječnja 2010.. https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/ Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  5. ↑ "Rajnsko škriljavo gorje | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51671 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  6. ↑ "Škriljevac - stari građevinski materijal za moderne kuće" (engl.). Portal Gradimo. 21. siječnja 2010.. https://www.gradimo.hr/gradevinski-materijali/skriljevac-stari-gradevinski-materijal-za-moderne-kuce/ Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  7. ↑ "glineni škriljevac | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22306 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  8. ↑ "naftni škriljevac | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42769 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  9. ↑ "Ulažu 300 milijuna eura u proizvodnju nafte iz škriljevca, moguće otvaranje oko 1.000 radnih mjesta" (engl.). https://www.poslovni.hr/svijet/nis-ulaze-300-mil-eura-u-proizvodnju-nafte-iz-skriljevca-325271 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  10. ↑ "Ulažu 300 milijuna eura u proizvodnju nafte iz škriljevca, moguće otvaranje oko 1.000 radnih mjesta" (engl.). https://www.poslovni.hr/svijet/nis-ulaze-300-mil-eura-u-proizvodnju-nafte-iz-skriljevca-325271 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  11. ↑ "Slobodna Dalmacija - Dok SAD izlazi iz krize zahvaljujući naftnom škriljevcu, naš leži neiskorišten". slobodnadalmacija.hr. 28. travnja 2013.. https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/biznis/dok-sad-izlazi-iz-krize-zahvaljujuci-naftnom-skriljevcu-nas-lezi-neiskoristen-199999 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  12. ↑ "uljni škriljevac | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=63133 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  13. ↑ "kloritski škriljevac | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31986 Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  14. ↑ "zeleni škriljevac | Proleksis enciklopedija". proleksis.lzmk.hr. https://proleksis.lzmk.hr/50978/ Pristupljeno 23. travnja 2021. 
  15. ↑ "biotitski škriljevac | Proleksis enciklopedija". proleksis.lzmk.hr. https://proleksis.lzmk.hr/12347/ Pristupljeno 23. travnja 2021. 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Škriljevac&oldid=438499"