More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Luka''' je bila srednjovjekovna župa [[Humska zemlja|Humske zemlje]]. Prostirala s obje strane [[Neretva|Neretve]], od [[Počitelj]]a do ušća Neretve.<ref>[[Radoslav Dodig]]: [http://www.metkovic.hr/povijest/default.asp?izb=vratar.asp Grad Vratar i njegovi gospodari (Iz članka u Časopisu za književnost i znanost „Dubrovnik“, broj 4 iz 1998.)], Grad Metković. Pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> | |||
Prvi se put spominje 12. stoljeću u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]] kao jedna od devet županija Humske zemlje, te u 13. stoljeću u darovnicama srpskih vladara. Župa je gospodarski bila povezana s Dubrovačkom Republikom. Intenzivna trgovina odvijala se u [[Drijeva|Drijevi]], te u utvrdama [[Brštanik]], Novi i [[Vratar (Poneretavlje)|Vratar]]. <ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37470 Luka] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref> Spominju se i carinarnice u Nehranju (na području današnjih [[Višići|Višića]]) i Nerezima (negdje između današnjih [[Tasovčići|Tasovčića]] i [[Prebilovci|Prebilovaca]]).<ref name="Vego">[[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 70.)</ref> | Prvi se put spominje 12. stoljeću u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]] kao jedna od devet županija Humske zemlje, te u 13. stoljeću u darovnicama srpskih vladara. Župa je gospodarski bila povezana s Dubrovačkom Republikom. Intenzivna trgovina odvijala se u [[Drijeva|Drijevi]], te u utvrdama [[Brštanik]], Novi i [[Vratar (Poneretavlje)|Vratar]]. <ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37470 Luka] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref> Spominju se i carinarnice u Nehranju (na području današnjih [[Višići|Višića]]) i Nerezima (negdje između današnjih [[Tasovčići|Tasovčića]] i [[Prebilovci|Prebilovaca]]).<ref name="Vego">[[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 70.)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:11
Luka je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje. Prostirala s obje strane Neretve, od Počitelja do ušća Neretve.[1]
Prvi se put spominje 12. stoljeću u Ljetopisu popa Dukljanina kao jedna od devet županija Humske zemlje, te u 13. stoljeću u darovnicama srpskih vladara. Župa je gospodarski bila povezana s Dubrovačkom Republikom. Intenzivna trgovina odvijala se u Drijevi, te u utvrdama Brštanik, Novi i Vratar. [2] Spominju se i carinarnice u Nehranju (na području današnjih Višića) i Nerezima (negdje između današnjih Tasovčića i Prebilovaca).[3]
U sastavu Neretvanske kneževine bila je u ranom srednjem vijeku. Krajem 13. i u prvoj polovici 14. stoljeća bila je pod vlašću Bribirskih, Pavla I. i Mladena II., a u drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. stoljeća pod vlašću Kotromanića, da bi do osmanskog osvajanja bila pod vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva.[2]
Izvori
- ↑ Radoslav Dodig: Grad Vratar i njegovi gospodari (Iz članka u Časopisu za književnost i znanost „Dubrovnik“, broj 4 iz 1998.), Grad Metković. Pristupljeno 28. svibnja 2016.
- ↑ 2,0 2,1 Luka Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
- ↑ Marko Vego: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 70.)
Vanjske poveznice
- Grad Metković Zemljovid s ucrtanim položajem župe Luke
