Plimni rep: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Pojavu koju danas nazivamo plimni rep prvi je naširoko proučavao [[Fritz Zwicky]] 1953. godine.<ref>(eng.) {{cite journal | title = Luminous and dark formations of intergalactic matter | author = Zwicky, Fritz | journal = [[Physics Today]] | date = travanj 1953. | volume = 6 | issue = 4 | pages = 7–11 | doi = 10.1063/1.3061224|bibcode = 1953PhT.....6....7Z }}</ref> Nekoliko je astrofizičara izrazilo svoje dvojbe da se ova proširenja mogu pojaviti samostalno kao rezultat plimnih sila,<ref>(eng.) {{cite journal | title = The Possibility of a Long Lifetime for Intergalactic Arms | author = Zasov, A. V. | journal = Soviet Astronomy – AJ | volume = 11 | issue = 5 | date = 1968 | bibcode = 1968SvA....11..785Z}}</ref><ref>(eng.) {{ | Pojavu koju danas nazivamo plimni rep prvi je naširoko proučavao [[Fritz Zwicky]] 1953. godine.<ref>(eng.) {{cite journal | title = Luminous and dark formations of intergalactic matter | author = Zwicky, Fritz | journal = [[Physics Today]] | date = travanj 1953. | volume = 6 | issue = 4 | pages = 7–11 | doi = 10.1063/1.3061224|bibcode = 1953PhT.....6....7Z }}</ref> Nekoliko je astrofizičara izrazilo svoje dvojbe da se ova proširenja mogu pojaviti samostalno kao rezultat plimnih sila,<ref>(eng.) {{cite journal | title = The Possibility of a Long Lifetime for Intergalactic Arms | author = Zasov, A. V. | journal = Soviet Astronomy – AJ | volume = 11 | issue = 5 | date = 1968 | bibcode = 1968SvA....11..785Z}}</ref><ref>(eng.) {{Citiranje knjige | title = Cosmic rays and radio waves as manifestations of a hot universe | author = Gold, T. | author2 = Hoyle, F. | last-author-amp = yes | booktitle = Paris Symposium on Radio Astronomy | publisher = Stanford University Press | pages = 583–588 | url = http://books.google.com/books?id=g56aAAAAIAAJ&pg=PA583&lpg=PA583&dq=paris+symposium+on+radio+astronomy+gold+hoyle&source=bl&ots=1tbiV1-YOy&sig=LwVdsRXnLZq_PfT3Bq9TUBvyICQ&hl=en&ei=Z3kbTIKpJoKBlAeP-eXfCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBIQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false | date = 1959.}}</ref> uključujući samog Zwickyja, koji je vlastite poglede opisao kao "neortodoksne".<ref>(eng.) {{cite journal | author = Zwicky, Fritz | title = Intergalactic Bridges | journal = Astronomical Society of the Pacific Leaflets | volume = 9 | pages = 17–24 | date = 1963. | bibcode = 1963ASPL....9...17Z}}</ref> [[Boris Aleksandrovič Voroncov-Vel'jaminov]] argumentirao je da su repovi prerijetki i predugi (ponekad široki 100.000 [[parsek]]a) a da bi ih sama gravitacija mogla stvoriti,<ref>(eng.) {{Citiranje knjige | title = Interaction of Multiple Systems | author = Vorontsov-Velyaminov, B. | booktitle = Problems of Extra-Galactic Research | date = 1962 | publisher = Macmillan Press | pages = 194–200 | url = http://adsabs.harvard.edu/full/1962IAUS...15..194V | bibcode = 1962IAUS...15..194V }}</ref> jer bi gravitacija umjesto toga trebala stvarati široke distorzije. Ipak, 1972. je godine ugledni astronom [[Alar Toomre]] dokazao da su zbilja plimne sile te koje su odgovorne za repove.<ref>(eng.) {{cite journal | title = Galactic Bridges and Tails | journal = Astrophysical Journal | volume = 178 | pages = 623–666 | date = 15. prosinca 1972. | author = Toomre, Alan | author2 = Toomre, Juri | last-author-amp = yes | doi = 10.1086/151823 | bibcode=1972ApJ...178..623T}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 23:27
Plimni rep je tanko izduljeno područje zvijezda i međuzvjezdanoga plina koji se proteže u svemir iz galaktike. Plimni se repovi pojavljuju kao ishod djelovanja sila galaktičke plime između međudjelujućih galaktika. Primjeri galaktika u kojima je nazočan plimni rep su galaktika Punoglavac i galaktike Miševi. Plimne sile mogu izbaciti znatnu količinu galaktičkog plina u rep. Primjerice, unutar galaktika Ticala, blizu pola promatrane plinovite tvari nalazi se unutar repne strukture.[1] Unutar tih galaktika s plimnim repovima, približno 10 % galaktičina stvaranja zvijezda zbiva se u repu.[2] Sveukupno, ugrubo 1 % od svega stvaranja zvijezda u znanom svemiru zbiva se unutar plimnih repova.[3]
Neki parovi međudjelujućih galaktika imaju dva odvojena repa, kao što je kod galaktika Ticala, a neki ini sustavi imaju samo jedan rep. Većina plimnih repova blago je savinuta zbog rotiranja domaćinskih galaktika. Oni koji su ravni možda su ipak zakrivljeni, ali izgledaju ravni jer ih promatramo bočno, odnosno po dimenziji gdje je rep pravocrtan.
Povijest
Pojavu koju danas nazivamo plimni rep prvi je naširoko proučavao Fritz Zwicky 1953. godine.[4] Nekoliko je astrofizičara izrazilo svoje dvojbe da se ova proširenja mogu pojaviti samostalno kao rezultat plimnih sila,[5][6] uključujući samog Zwickyja, koji je vlastite poglede opisao kao "neortodoksne".[7] Boris Aleksandrovič Voroncov-Vel'jaminov argumentirao je da su repovi prerijetki i predugi (ponekad široki 100.000 parseka) a da bi ih sama gravitacija mogla stvoriti,[8] jer bi gravitacija umjesto toga trebala stvarati široke distorzije. Ipak, 1972. je godine ugledni astronom Alar Toomre dokazao da su zbilja plimne sile te koje su odgovorne za repove.[9]
Izvori
- ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
display-authors
• Nepoznat parametar:bibcode
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
display-authors
• Nepoznat parametar:bibcode
• Nepoznat parametar:arxiv
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.) • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
bibcode
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
bibcode
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.)
• Nepoznat parametar:
last-author-amp
• Nepoznat parametar:booktitle - ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
bibcode
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ (eng.)
• Nepoznat parametar:
booktitle
• Nepoznat parametar:bibcode - ↑ (eng.) • Nepoznat parametar:
last-author-amp
• Nepoznat parametar:bibcode
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||