Razlika između inačica stranice »Abas I. Armenski«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Abas I. Armenski'''-->{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}} | <!--'''Abas I. Armenski'''-->{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}} | ||
'''Abas I. Armenkki''', ''[[armenski jezik|arm.]]: Աբաս Ա.'', je bio kralj [[Armenija|Armenije]] iz dinastije [[Bagratuni]], koji je vladao od [[928.]] do [[953.]] Bio je sin kralja [[Smbat I. Armenski|Smbat I.]] i brat kralja [[Ašot II. Armenski|Ašota II.]], kojega je naslijedio na prijestolju. Njegova duga vladavina je, za razliku od prethodnika, predstavljala razdoblje mira.<ref>{{ | '''Abas I. Armenkki''', ''[[armenski jezik|arm.]]: Աբաս Ա.'', je bio kralj [[Armenija|Armenije]] iz dinastije [[Bagratuni]], koji je vladao od [[928.]] do [[953.]] Bio je sin kralja [[Smbat I. Armenski|Smbat I.]] i brat kralja [[Ašot II. Armenski|Ašota II.]], kojega je naslijedio na prijestolju. Njegova duga vladavina je, za razliku od prethodnika, predstavljala razdoblje mira.<ref>{{Citiranje knjige | ||
|last = Chamchyants | |last = Chamchyants | ||
|first =Mikhail | |first =Mikhail | ||
Inačica od 04:54, 16. studenoga 2021.
Script error: No such module "Dodaj infookvir". Abas I. Armenkki, arm.: Աբաս Ա., je bio kralj Armenije iz dinastije Bagratuni, koji je vladao od 928. do 953. Bio je sin kralja Smbat I. i brat kralja Ašota II., kojega je naslijedio na prijestolju. Njegova duga vladavina je, za razliku od prethodnika, predstavljala razdoblje mira.[1] Razlog tome je bilo težnja ostvarenja mira s arapskim emirima. Iz svoga sjedišta - tvrđave Kars - je putovao u Dvin gdje je postigao sporazum s arapskim guvernerom. Mnogo je lošije odnose imao sa Bizantskim Carstvom, koje je tada bilo u jurišu na istok, te je uz arapsko-muslimanska, nastojalo sebi pripojiti i armenska područja. Abas se od Bizantinaca spasio prije svega zahvaljujući žestokom otporu koji su Bizantincima pružali hamdanidski emiri iz Sirije[2]. Opasnost po Armeniju je, pak, došla sa sjevera, iz Abhazije. Godine 943. je Abas sagradio crkvu u Karsu, ali se tada na rijeci Aras pojavila vojska abhaškog kralja Bera koji je inzistirao da se ona posveti po halkedonskom umjesto armenskom mijafizitskom obredu[3]. Došlo je do sukoba u kome je Ber zarobljen, a potom oslijepljen i poslan natrag u Abhaziju. Abas je umro 953. i ostavio prijestolje sinovima Ašotu III. i Mušelu.
Izvori
- ↑ Chamchyants, Mikhail (2005). History of Armenia from B.C. 2247 to the Year of Christ 1780, or 1229 of the Armenian Era: Volume 2. Boston: Adamant Media Corporation. str. 74–75. ISBN 1-4021-4853-4
- ↑ Runciman, Steven. Emperor Romanus Lecapenus and his reign; a study of tenth-century Byzantium, 1929., str. 156–157.
- ↑ Chamchyants. History of Armenia, pp. 82–83.