Razlika između inačica stranice »Depresija (astronomija)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Obzor 1.png|mini|desno|400px|Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog [[obzor]]a (horizonta).]] | |||
'''Depresija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''depressio'', od ''deprimere'': pritisnuti, utisnuti, tištati), u [[astronomija|astronomiji]], je položaj [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ispod neke vodoravne [[Ravnina|ravnine]], a posebno depresija [[obzor]]a ili horizonta. Izražava se [[kut]]om. Zbog [[Zemlja|Zemljine]] zaobljenosti promatrač na nekoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] obzor vidi niže za kut depresije, a zbog utjecaja [[atmosfera|atmosfere]] – [[Refrakcija|loma svjetlosti]] u atmosferi, taj je kut nešto manji nego što bi bio da atmosfere nema. <ref> '''depresija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14632] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> | '''Depresija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''depressio'', od ''deprimere'': pritisnuti, utisnuti, tištati), u [[astronomija|astronomiji]], je položaj [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ispod neke vodoravne [[Ravnina|ravnine]], a posebno depresija [[obzor]]a ili horizonta. Izražava se [[kut]]om. Zbog [[Zemlja|Zemljine]] zaobljenosti promatrač na nekoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] obzor vidi niže za kut depresije, a zbog utjecaja [[atmosfera|atmosfere]] – [[Refrakcija|loma svjetlosti]] u atmosferi, taj je kut nešto manji nego što bi bio da atmosfere nema. <ref> '''depresija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14632] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
Trenutačna izmjena od 00:40, 14. ožujka 2022.
Depresija (lat. depressio, od deprimere: pritisnuti, utisnuti, tištati), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela ispod neke vodoravne ravnine, a posebno depresija obzora ili horizonta. Izražava se kutom. Zbog Zemljine zaobljenosti promatrač na nekoj nadmorskoj visini obzor vidi niže za kut depresije, a zbog utjecaja atmosfere – loma svjetlosti u atmosferi, taj je kut nešto manji nego što bi bio da atmosfere nema. [1]
Daljina
Daljina, u astronomiji, geodeziji i pomorstvu, je razmak između motritelja i tijela (objekta) promatranja na Zemljinoj površini. Daljina motrenja je daljina na kojoj se tijelo (ovisno o visini i zakrivljenosti Zemlje) može promatrati. Daljina obzora je polumjer obzora ovisan o nadmorskoj visini promatrača i depresiji. Prije izuma radija, udaljenost do prirodnog obzora ili daljina obzora je ujedno predstavljala maksimalni komunikacijski domet. Udaljenost prirodnog obzora na oceanu iznosi približno [math]\displaystyle{ \sqrt{13h} }[/math] km, gdje h predstavlja visinu očiju promatrača u metrima.
Primjer:
- Za promatrača čije su oči na visini 1,70 m, obzor je udaljen 4,7 km;
- Za promatrača čije su oči na visini 100 m, obzor je udaljen 36 km.
Ova se dva promatrača međusobno mogu vidjeti s udaljenosti od 40,7 km (4,7 km + 36 km). Naravno, ovaj račun ne uzima u obzir prozirnost atmosfere.