Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Akademija znanosti i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala je iz Znanstvenog društva koje je utemeljeno 1951. godine. Znanstveno društvo je funkcioniralo sve dok Skupština [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] 1966. godine nije donijela Zakon prema kojem je Znanstveno društvo Bosne i Hercegovone preraslo u Akademiju znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najvišu naučnu i umjetničku instituciju Bosne i Hercegovine. Prvi predsjednik bio je Vaso Butozan. | Akademija znanosti i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala je iz Znanstvenog društva koje je utemeljeno 1951. godine. Znanstveno društvo je funkcioniralo sve dok Skupština [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] 1966. godine nije donijela Zakon prema kojem je Znanstveno društvo Bosne i Hercegovone preraslo u Akademiju znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najvišu naučnu i umjetničku instituciju Bosne i Hercegovine. Prvi predsjednik bio je Vaso Butozan. | ||
Zakonom je Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju [[znanost]]i i [[umjetnost]]i, da organizira znanstvena istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i suradnika Akademije i da u cjelini brine o stanju i razvoju znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Akademija je u svom radu potpuno neovisna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima znanosti i slobodnog uvjerenja svojih članova.<ref>{{ | Zakonom je Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju [[znanost]]i i [[umjetnost]]i, da organizira znanstvena istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i suradnika Akademije i da u cjelini brine o stanju i razvoju znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Akademija je u svom radu potpuno neovisna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima znanosti i slobodnog uvjerenja svojih članova.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/o-akademiji|title=O Akademiji|publisher=anubih.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je na temelju Zakona donijela svoj Statut, u kojem je regulirala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje. | Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je na temelju Zakona donijela svoj Statut, u kojem je regulirala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje. | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 02:33
| Datoteka:ANUBiH.png | |
| Sjedište | Sarajevo,  BiH
|
| Službeni jezici | bošnjački, hrvatski, srpski |
| Predsjednik | Muris Čičić |
| Datum osnutka | 1951. |
| Službena stranica | www.anubih.ba |
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini. Sjedište joj se nalazi u Sarajevu.
Povijest
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine nastala je iz Znanstvenog društva koje je utemeljeno 1951. godine. Znanstveno društvo je funkcioniralo sve dok Skupština SR Bosne i Hercegovine 1966. godine nije donijela Zakon prema kojem je Znanstveno društvo Bosne i Hercegovone preraslo u Akademiju znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najvišu naučnu i umjetničku instituciju Bosne i Hercegovine. Prvi predsjednik bio je Vaso Butozan.
Zakonom je Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju znanosti i umjetnosti, da organizira znanstvena istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i suradnika Akademije i da u cjelini brine o stanju i razvoju znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Akademija je u svom radu potpuno neovisna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima znanosti i slobodnog uvjerenja svojih članova.[1]
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je na temelju Zakona donijela svoj Statut, u kojem je regulirala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje.
Akademija ima šest odjela:
- društvene znanosti,
- humanističke znanosti,
- medicinske znanosti,
- prirodne i matematičke znanosti,
- tehničke znanosti,
- umjetnost.
Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od negdašnje, uglavnom reprezentativne i izdavačke ustanove.
Predsjednici AZUBiH
| # | fotografija | ime | mandat | ||
|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Pogreška pri izradbi sličice: | Vaso Butozan | 1966. | 1968. | |
| 2. | Pogreška pri izradbi sličice: | Branislav Đurđev | 1968. | 1971. | |
| 3. | Pogreška pri izradbi sličice: | Edhmem Čamo | 1971. | 1977. | |
| 4. | Pogreška pri izradbi sličice: | Alojz Benac | 1977. | 1981. | |
| 5. | Pogreška pri izradbi sličice: | Svetozar Zimonjić | 1981. | 1990. | |
| 6. | Pogreška pri izradbi sličice: | Seid Huković | 1990. | 1999. | |
| 7. | Pogreška pri izradbi sličice: | Božidar Matić | 1999. | 2014. | |
| 8. | Pogreška pri izradbi sličice: | Miloš Trifković | 2014. | 2020. | |
| 9. | Pogreška pri izradbi sličice: | Muris Čičić | 2020. | trenutačno | |
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb