Sporangij: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 12. lipanj 2025. u 08:47

Sporangij (spore + grč. ἀγγεῖον: posuda) ili trusnik^[1], nespolni rasplodni organ^[2] različitih skupina nižih organizama u kojem se redukcijskom diobom razvijaju haploidne nespolne rasplodne stanice, spore ili truske.^[3] Mnoge vodene vrste iz skupina protista imaju zoosporangije u kojima se razvijaju zoospore pokretljive s pomoću bičeva ili trepalja. Oblikom i građom sporangiji su različiti, a mogu biti jednostanični (protisti) ili višestanični (mahovine i papratnjače).^[4] U sporangijima mnogih vrsta razvija se veliko mnoštvo spora, a u nekih samo mali broj, npr. u nitaste alge vošerije (Vaucheria) nastaje samo jedna, oko 0,1 mm velika, pokretljiva sinzoospora s mnogobrojnim trepljama na površini, u nitaste alge Ulothrix zonata razvijaju se po dvije zoospore. U nekih smeđih i većine crvenih algi razvijaju se tetrasporangiji u kojima nastaju po četiri spore (tetraspore). Poseban su tip cjevasta sporangija askusi gljiva mješinarki, askomiceti (Ascomycota, Ascomycetes), u kojima se razvija po 8 askospora, i askusi u onih lišaja (a takvi su u većini), u kojih je u lišajskoj zajednici gljiva mješinarka.^[5]

Građa

Sporangiji mahovina (Bryophyta) višestanični su tobolci sporogona (na malom dršku ili sjedeći), reduciranoga sporofita (nespolne generacije) koji se razvija na stabalcu mahovine (gametofit) o kojem je ovisan. Sadrži mnoštvo jednakih haploidnih spora. Vrlo su raznoliki sporangiji u papratnjača, dok su u crvotočina (Lycopodiales) iz skupine papratnjača svi sporangiji međusobno jednaki, a u njima nastaju jednake izospore. Smješteni su pojedinačno na dnu običnih ili ponešto promijenjenih listova, koji na vrhovima ogranaka najčešće tvore skupine poput klasova, dok se u selagina (Selaginellales) razlikuju manji mikrosporangiji s mnogobrojnim mikrosporama i makrosporangiji ili megasporangiji s po 4 makrospore. Kod skupine preslica (Equisetales) trusnici se nalaze na posebno preobraženim listovima, sporofilima, skupljenima poput klasa u tzv. strobilus. Sporofili imaju oblik štita ili stolića s jednom nogom na čijoj se donjoj strani nalazi 5 do 10 vrećastih sporangija u kojima nastaju izospore. U pravih paprati (Filicatae) sporangiji su pretežito također izosporni, a najčešće se nalaze na listovima koji služe i za asimilaciju (trofosporofili). Skupljeni su u trusnim gomilicama (sorusi). Samo se u nekih vrsta, ako u rebrača (Blechnum spicant), sporofili razlikuju od asimilacijskih listova (trofofili), ili je, kao npr. u običnoga jednolista (Ophioglossum vulgatum), list razdijeljen u neplodni asimilacijski dio i plodni dio koji nosi istovrsne trusnike. U vodenih paprati kao što su nepačkovke (Salviniaceae) razvijaju se pri bazi vodenoga lista kuglasta trusna »plodišta« ili sporokarpiji. Jedni sadrže samo veće makrosporangije u kojima se razvija po jedna velika makrospora, a u drugima su mikrosporangiji svaki s 64 malene mikrospore. Raznorotke (Marsileaceae) imaju također raznovrsne sporangije s mikrosporama i makrosporama.

Izvori

↑ Vinopedia
↑ Hrvatski leksiokon
↑ Proleksis enciklopedija
↑ Rost, Barbour, Stocking, Murphy, Plant Biology, drugo izdanje, Thompson Brooks/Cole, 2006.
↑ Sporangiji - Hrvatska enciklopedija

Vanjske poveznice

Enciklopǽedia Britannica - Sporangium

[1] Vinopedia

[2] Hrvatski leksiokon

[3] Proleksis enciklopedija

[4] Rost, Barbour, Stocking, Murphy, Plant Biology, drugo izdanje, Thompson Brooks/Cole, 2006.

[5] Sporangiji - Hrvatska enciklopedija

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Sporangij'''-->[[Datoteka:Fern Sori.JPG|mini|desno|Sporangij kod [[paprati]]]]
+[[Datoteka:Fern Sori.JPG|mini|desno|Sporangij kod [[paprati]]]]
 [[Datoteka:XN Polytrichum spec.jpg|mini|desno|Sporangij se kod [[mahovina]] naziva sporogon]]
 '''Sporangij''' (spore + grč. ἀγγεῖον: posuda) ili '''trusnik'''<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=sporangij Vinopedia] </ref>, nespolni [[Spolni organi|rasplodni organ]]<ref> [http://www.hrleksikon.info/definicija/sporangij.html Hrvatski leksiokon] </ref> različitih skupina nižih [[organizam]]a u kojem se [[Mejoza|redukcijskom diobom]] razvijaju haploidne nespolne rasplodne stanice, spore ili truske.<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/46592/ Proleksis enciklopedija] </ref> Mnoge vodene vrste iz skupina [[Protisti|protista]] imaju zoosporangije u kojima se razvijaju zoospore pokretljive s pomoću bičeva ili trepalja. Oblikom i građom sporangiji su različiti, a mogu biti jednostanični ([[protisti]]) ili višestanični ([[mahovine]] i [[papratnjače]]).<ref> Rost, Barbour, Stocking, Murphy, ''Plant Biology'', drugo izdanje, Thompson Brooks/Cole, [[2006.]] </ref> U sporangijima mnogih vrsta razvija se veliko mnoštvo [[spora]], a u nekih samo mali broj, npr. u nitaste alge vošerije (''Vaucheria'') nastaje samo jedna, oko 0,1 mm velika, pokretljiva sinzoospora s mnogobrojnim trepljama na [[Površina|površini]], u nitaste alge ''Ulothrix zonata'' razvijaju se po dvije zoospore. U nekih [[Smeđe alge|smeđih]] i većine crvenih [[alga|algi]] razvijaju se tetrasporangiji u kojima nastaju po četiri spore (tetraspore). Poseban su tip cjevasta sporangija askusi [[gljiva]] mješinarki, askomiceti (''Ascomycota'', ''Ascomycetes''), u kojima se razvija po 8 askospora, i askusi u onih [[lišaj]]a (a takvi su u većini), u kojih je u lišajskoj zajednici gljiva mješinarka.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57510 Sporangiji - Hrvatska enciklopedija]</ref>