Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vrli novi svijet: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Vrli novi svijet'''-->[[Datoteka:Vrlinovisvijet.jpg|150px|mini|desno|Korica knjige »Vrli novi svijet«]]
[[Datoteka:Vrlinovisvijet.jpg|150px|mini|desno|Korica knjige »Vrli novi svijet«]]
'''''Vrli novi svijet''''', katkad preveden kao '''''Divni novi svijet''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Brave New World''), [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastični]] je roman [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] iz [[1932.]] godine.
'''''Vrli novi svijet''''', katkad preveden kao '''''Divni novi svijet''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Brave New World''), [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastični]] je roman [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] iz [[1932.]] godine.



Posljednja izmjena od 13. travanj 2022. u 02:02

Datoteka:Vrlinovisvijet.jpg
Korica knjige »Vrli novi svijet«

Vrli novi svijet, katkad preveden kao Divni novi svijet (eng. Brave New World), znanstvenofantastični je roman Aldousa Huxleya iz 1932. godine.

Ovaj roman najpoznatije je djelo Aldousa Huxleya. Radnjom smještena u London 26-og stoljeća, ova antiutopija predviđa oblikovanje društva eugenikom i učenjem u nesvjesnom stanju. Oblikovani svijet bi se mogao smatrati i utopijom – ljudi su sretni, zdravi i tehnološki napredni. Društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge Some, a ostvarivanje sreće je potpomognuto eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva – obitelji, umjetnosti, književnosti, religije i filozofije. Glavni lik djela je John the Savage, pojedinac rođen u primitivnom rezervatu Svjetske države, koji se spletom okolnosti sreće s modernom civilizacijom.

Tema i pitanja kojima se »Vrli novi svijet« bavi su potaknuta događajima ranog dvadesetog stoljeća. Masovna proizvodnja učinila je automobile, telefone i radio-uređaje relativno jeftinima i široko dostupnima te je time znatno promijenila svijet i živote ljudi. S druge strane, Oktobarska revolucija u Rusiji i uspon fašizma u Italiji su u fokus doveli totalitarne vlade. Huxley je putem Vrlog novog svijeta uspješno izrazio svoja mišljenja i brige o putu kojim se kretao svijet njegovog doba.

Sličnom tematikom se bave i romani »Mi« Jevgenija Zamjatina i »1984« Georga Orwella.