Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
'''Petroglifi pokrajine Ha'il''' ([[arapski]]: الفنون الصخرية في منطقة حائل) je naziv za [[arheologija|arheološki lokalitet]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj]] pokrajini [[Ha'il (pokrajina)|Ha'il]] koji se sastoji od dva mjesta: Džabel Um Sinman kod drvenog grada [[Džubah]]a i Džabal al-Mandžor kod Al-Šuvajmisa, koja su poznata po jedinstvenim [[petroglifi]]ma u pustinjskom krajoliku. | '''Petroglifi pokrajine Ha'il''' ([[arapski]]: الفنون الصخرية في منطقة حائل) je naziv za [[arheologija|arheološki lokalitet]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj]] pokrajini [[Ha'il (pokrajina)|Ha'il]] koji se sastoji od dva mjesta: Džabel Um Sinman kod drvenog grada [[Džubah]]a i Džabal al-Mandžor kod Al-Šuvajmisa, koja su poznata po jedinstvenim [[petroglifi]]ma u pustinjskom krajoliku. | ||
Nekada je u podnožju gorja Um Sinman bilo jezero koje je danas nestalo, a bilo je izvorom svježe vode za sve ljude i životinje u južnom dijelu Velike Narfoud pustinje. Preci današnjih [[Arapi|Arapa]] su ostavljali dokaze o svom prolazu ovim prostorima u vidu brojnih petroglifa i natpisa na površinama stijena. Neka od njih, poput Džabal al-Mandžora i Raata čine stjenovite gromade koje vire iz dolina (''uadi'') sada prekrivenih pijeskom. Oni pokazuju brojne prikaze ljudskih i životinjskih likova koji pokrivaju 10.000 godina povijesti. Zbog toga su ovi petroglifi upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2015. godine<ref>{{ | Nekada je u podnožju gorja Um Sinman bilo jezero koje je danas nestalo, a bilo je izvorom svježe vode za sve ljude i životinje u južnom dijelu Velike Narfoud pustinje. Preci današnjih [[Arapi|Arapa]] su ostavljali dokaze o svom prolazu ovim prostorima u vidu brojnih petroglifa i natpisa na površinama stijena. Neka od njih, poput Džabal al-Mandžora i Raata čine stjenovite gromade koje vire iz dolina (''uadi'') sada prekrivenih pijeskom. Oni pokazuju brojne prikaze ljudskih i životinjskih likova koji pokrivaju 10.000 godina povijesti. Zbog toga su ovi petroglifi upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2015. godine<ref>{{Citiraj web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1472 |title=Rock Art in the Hail Region of Saudi Arabia |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=16. srpnja 2015.}}</ref>. | ||
Džabel Um Sinman kod Džubaha je bila veliki civilizirana zajednica koja je postojala u području presahlog jezera s dobrim i plodnim bijelim tlom. Utvrđeno je mnogo naznaka o velikim ljudskim naseljima iz raznih razdoblja, kao što su: | Džabel Um Sinman kod Džubaha je bila veliki civilizirana zajednica koja je postojala u području presahlog jezera s dobrim i plodnim bijelim tlom. Utvrđeno je mnogo naznaka o velikim ljudskim naseljima iz raznih razdoblja, kao što su: | ||
Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:12
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Petroglifi pokrajine Ha'il (arapski: الفنون الصخرية في منطقة حائل) je naziv za arheološki lokalitet u Saudijskoj pokrajini Ha'il koji se sastoji od dva mjesta: Džabel Um Sinman kod drvenog grada Džubaha i Džabal al-Mandžor kod Al-Šuvajmisa, koja su poznata po jedinstvenim petroglifima u pustinjskom krajoliku.
Nekada je u podnožju gorja Um Sinman bilo jezero koje je danas nestalo, a bilo je izvorom svježe vode za sve ljude i životinje u južnom dijelu Velike Narfoud pustinje. Preci današnjih Arapa su ostavljali dokaze o svom prolazu ovim prostorima u vidu brojnih petroglifa i natpisa na površinama stijena. Neka od njih, poput Džabal al-Mandžora i Raata čine stjenovite gromade koje vire iz dolina (uadi) sada prekrivenih pijeskom. Oni pokazuju brojne prikaze ljudskih i životinjskih likova koji pokrivaju 10.000 godina povijesti. Zbog toga su ovi petroglifi upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2015. godine[1].
Džabel Um Sinman kod Džubaha je bila veliki civilizirana zajednica koja je postojala u području presahlog jezera s dobrim i plodnim bijelim tlom. Utvrđeno je mnogo naznaka o velikim ljudskim naseljima iz raznih razdoblja, kao što su:
- nalazi iz kasnijeg kameno doba, neolitika;
- vrhovi strijelica i britve s početka bakrenog doba koje su pronašli ljudi Ministarstva obrazovanja;
- crteži deva, konja i palmi iz tzv. ranog Samudskog razdoblja (oko 2500. prije Krista), ali i krava s dugim i kratkim rogovima, što govori o povoljnoj klimi na ovom području;
- Nabatejsko razdoblje (oko 2500.-1500. prije Krista) kada se javljaju brojni crteži deva raznih oblika i veličina, te ovaca;
- te Arapsko razdoblje (poslije 1500. pr. Kr.) kada nastaju naselja poput Džubaha.[2]
Kako bi ih posjetitli, danas posjetitelji moraju kupiti posebnu dozvolu koja se može kupiti u Muzeju grada Ha'ila (sat i pol udaljen automobilom) ili u Muzeju palače Atika Naifa al-Šamarija na glavnoj ulici grada Džubaha, u blizini lokaliteta Džabel Um Sinmana. Od ovog mjesta se organizira i obilazak pustinje Nadž.
Izvori
- ↑ Predložak:Citiraj web
- ↑ Jubbah, službene stranice Ha'il pokrajine (engl.) Pristupljeno 16. srpnja 2015.
- Jan Retsö, Arabs in Antiquity: Their History from the Assyrians to the Umayyads, outledgeCurzon, 2003.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||
- ↑ (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.