Marko Balović: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Marko Balović''' ([[Perast]], [[20. ožujka]] [[1683.]] – Perast, [[29. kolovoza]] [[1732.]]) <ref name="Balović">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5575 Balović], Hrvatska enciklopedija</ref>, hrvatski [[prepisivač]] tekstova i gradski dužnosnik iz Crne Gore.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=5578 Balović, Marko], Hrvatska enciklopedija</ref><ref name="hbl">Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 Balović], Hrvatski biografski leksikon</ref> Milorad Pavić smatra Balovića piscem i slikarom (iluminatorom).<ref name="hbl"/> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 13:41
Marko Balović (Perast, 20. ožujka 1683. – Perast, 29. kolovoza 1732.) [1], hrvatski prepisivač tekstova i gradski dužnosnik iz Crne Gore.[2][3] Milorad Pavić smatra Balovića piscem i slikarom (iluminatorom).[3]
Životopis
Rođen u hrvatskoj patricijskoj obitelji iz Perasta Balovićima. Jedan je od sinova Matije Andrijina (1633.–1716.), brat Julija, Krsta, Ivana, Tripa i Martina.[1] [3] Imao je šestero djece, od kojih su poznatiji pjesnik i povjesničar Perasta Andrija i gradski zastupnik Josip Balović, a on je obnašao iste dužnosti.[3] Važna osoba za kulturu povijest Perasta. Radio je kao pomorski trgovac i poduzetnik. Putovao Sredozemljem, po Dalmaciji, Albaniji i po Bliskom istoku. Odigrao važnu logističku ulogu za mletačko-turskog rata 1714. do 1718. godine. Opskrbio je 1716. godine grad pšenicom u vrijeme oskudice u hrani.[2] Dva broda ulcinjskih gusara su ga napala kad je morem 1728. putovao u Drač i pretrpio je teško ranjavanje.[2][3]
Pripisuje mu se da je prepisao sljedeća djela:[2]
- Rieči pisma, djelo koje se smatra najstarijom poznatom varijantom bokeljske skupine hrvatskih pasionskih tekstova, obiljuje osmeračkim pjesničkim tekstovima (Gospin plač, Misterija s mučilima i dr.). Pripisuje mu se da je crtežima ukrasio taj rukopis. Jezik tog prijepisa je osuvremenjen i nekih je zajedničkih karakteristika s izravnim prijepisima (npr. onaj Nikole Mazarovića iz 1783.) ili varijantama iz te skupine (Petra Kinka iz Kotora, 1756., kapetana Ivana Nenadića iz 1798. i Vulovićev rukopis Plača nepoznata datuma).
- prijepis Gundulićeva Osman također se pripisuje da je u svezi s njime. Povjesničari umjetnosti su podijeljeni, neki smatraju da je dao prepisati, a drugi da je sam Balović prepisao to djelo.