More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sonja Biserko'''-->[[Datoteka:Sonja Biserko.jpg|mini|Sonja Biserko]] | <!--'''Sonja Biserko'''-->[[Datoteka:Sonja Biserko.jpg|mini|Sonja Biserko]] | ||
'''Sonja Biserko''' ([[Beograd]], [[1948.]]) osnivačica je i predsjednica [[Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji]].<ref name="blic.rs">{{ | '''Sonja Biserko''' ([[Beograd]], [[1948.]]) osnivačica je i predsjednica [[Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji]].<ref name="blic.rs">{{Citiranje web |url=http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/184889/Pocinje-obrazovanje-srednjoskolaca-o-ljudskim-pravima|title=Počinje obrazovanje srednjoškolaca o ljudskim pravima |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=25. 9. 2012.}}</ref> | ||
Rodila se u Beogradu gdje je diplomirala na [[Ekonomski fakultet u Beogradu|Ekonomskom fakultetu]]. Od 1974. do 1991. radila je kao diplomatkinja u [[SFRJ|saveznoj administraciji]] bivše Jugoslavije, te je od 1974. do 1979. služila u jugoslavenskom veleposlanstvu u [[London]]u, a od 1984. do 1989. kao predstavnica SFRJ u organizacijama [[UN]] sa sjedištem u [[Geneva|Genevi]]. U Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove bila je zadužena za europske poslove. Diplomatsku karijeru je završila 1991. nakon ostavke nezadovoljna politikom [[srbija]]nskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i njegovim utjecajem na tadašnju saveznu administraciju. Tijekom [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i na samom početku [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku je u Genevi organizirala susret ratu suprostavljenih političara i aktivista na kome je sa hrvatske strane sudjelovao [[Danijel Ivin]]. | Rodila se u Beogradu gdje je diplomirala na [[Ekonomski fakultet u Beogradu|Ekonomskom fakultetu]]. Od 1974. do 1991. radila je kao diplomatkinja u [[SFRJ|saveznoj administraciji]] bivše Jugoslavije, te je od 1974. do 1979. služila u jugoslavenskom veleposlanstvu u [[London]]u, a od 1984. do 1989. kao predstavnica SFRJ u organizacijama [[UN]] sa sjedištem u [[Geneva|Genevi]]. U Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove bila je zadužena za europske poslove. Diplomatsku karijeru je završila 1991. nakon ostavke nezadovoljna politikom [[srbija]]nskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i njegovim utjecajem na tadašnju saveznu administraciju. Tijekom [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i na samom početku [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku je u Genevi organizirala susret ratu suprostavljenih političara i aktivista na kome je sa hrvatske strane sudjelovao [[Danijel Ivin]]. |
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 08:10
Sonja Biserko (Beograd, 1948.) osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.[1]
Rodila se u Beogradu gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu. Od 1974. do 1991. radila je kao diplomatkinja u saveznoj administraciji bivše Jugoslavije, te je od 1974. do 1979. služila u jugoslavenskom veleposlanstvu u Londonu, a od 1984. do 1989. kao predstavnica SFRJ u organizacijama UN sa sjedištem u Genevi. U Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove bila je zadužena za europske poslove. Diplomatsku karijeru je završila 1991. nakon ostavke nezadovoljna politikom srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i njegovim utjecajem na tadašnju saveznu administraciju. Tijekom raspada Jugoslavije i na samom početku velikosrpske agresije na Hrvatsku je u Genevi organizirala susret ratu suprostavljenih političara i aktivista na kome je sa hrvatske strane sudjelovao Danijel Ivin.
Godine 1994. osnovala je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, čiji je dosadašnji predsjednik. Nakon petolistopadskih promjena postala je jedna od najistaknutijih kritičara nove vlasti, za koju je držala da nastavlja Miloševićevu imperijalističku politiku
- PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor te da je njihova nespremnost za potpunu suradnju za Haškim sudom kao i sučeljavanju Srbije kao države s odgovornošću za zločine glavna prepreka srpskim integracijama u EU. U tom smislu je posebno kritična prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i SANU.
Bibliografija
- Yugoslavia. Collapse, war, crimes, 1993. (ISBN 86-82297-01-9)
- In the name of humanity. Collection of documents, 1996. (ISBN 86-7208-007-6)
- Politics of Ethnic Cleansing, in: Vertreibungen europäisch erinnern?, hrsg. v. Dieter Bingen, 2003. (ISBN 3-447-04839-5), S. 188-
- Srbija na Orijentu (Serbien auf dem Weg in den Orient), 2004. (ISBN 86-7208-089-0)
- Serbia: A Continued Source of Instability in the Balkans?, in: Conflict and renewal. Europe transformed, Festschrift für Wolfgang Petritsch, hrsg. v. Hannes Swoboda, 2007. (ISBN 978-3-8329-2843-8), S. 289-
- Serbia’s European Potential Crumbles, in: Serbia matters. Domestic reforms and European integration, hrsg. v. Wolfgang Petritsch, 2009. (ISBN 978-3-8329-4584-8), S. 77-
- Yugoslavian's Implosion - The fatal attraction of Serbian nationalism, hrsg. v. Internationale Helsinki-Föderation für Menschenrechte für Bjørn Engesland, 2012. (ISBN 978-82-91809-01-4)
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},