Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Željezov(II, III) oksid: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnc
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Željezov(II, III) oksid'''-->'''Željezov(II, III) oksid''' (FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ili Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; starog naziva ''fero-feri-oksid'') je crni [[Magnetizam|magnetičan]] [[prah]], a u prirodi dolazi kao rudni [[mineral]] [[magnetit]] (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> – uzima se kao takva skraćena formula).
Željezov(II, III) oksid''' (FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ili Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>; starog naziva ''fero-feri-oksid'') je crni [[Magnetizam|magnetičan]] [[prah]], a u prirodi dolazi kao rudni [[mineral]] [[magnetit]] (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> – uzima se kao takva skraćena formula).


==Svojstva i osobine==
==Svojstva i osobine==

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 11:29

Željezov(II, III) oksid (FeO x Fe2O3 ili Fe3O4 x Fe2O3; starog naziva fero-feri-oksid) je crni magnetičan prah, a u prirodi dolazi kao rudni mineral magnetit (Fe3O4 – uzima se kao takva skraćena formula).

Svojstva i osobine

Najvažnija je ruda od svih mineralnih sirovina. Služi kao crni pigment, a i sastojak je termitne smjese. Služi kao elektrodni materijal, pa se od njega prave i elektrode za tehničku elektrolizu. Najstabilniji je od svih željezovih oksida.

Nastaje kao crni prah kad se žari Fe(OH)3, Fe(NO3)2 ili Fe2(SO4)3 na zraku.[1]

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 11 (Tr-Ž), str. 478. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7