Razlika između inačica stranice »Božan Šimović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vojna osoba | |||
|ime = Božan Šimović | |ime = Božan Šimović | ||
|slika = Šimović.jpg| | |slika = Šimović.jpg| | ||
Trenutačna izmjena od 09:08, 30. travnja 2022.
| Božan Šimović | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 7. srpnja 1959. |
| Mjesto rođenja | Zvirovići, Čapljina, BiH |
| Datum smrti | 8. studenoga 1992. |
| Mjesto smrti | Šćepan Križ |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Puno ime | Božan Šimović |
| Nadimak | Božo |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1991. – 1992. |
| Čin | brigadir, pukovnik |
| Ratovi | Domovinski rat Rat u Bosni i Hercegovini |
| Važnije bitke | bitka za Čepikuće, operacija Konavle, operacija Lipanjske zore, operacija Bura |
| Vojska | Zbor narodne garde Hrvatsko vijeće obrane |
| Jedinice | 2. bojna HV "Kralj Tomislav" |
| Zapovijedao | Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlović |
Božan Šimović (Zvirovići, Čapljina, 7. srpnja 1959. – 8. studenoga 1992.) bio je prvi zapovjednik Postrojbe za posebne namjene "Ludvig Pavlović". Poginuo je 8. studenog 1992. predvodeći svoje vojnike na Hodovskoj visoravni u borbi sa srpsko-crnogorskim agresorom naletjevši na minu tijekom operacije Bure. Na njegovu glavu JNA je raspisala nagradu od 1000 maraka.
Životopis
Kada je osnovan HDZ on je bio jedan od zastupnika HDZ-ove politike u Čapljini. Vojnu obuku završio je u Puli. Bio je uvijek na prvoj crti bojišnice predvodeći svoju jedinicu. Ispočetka je bio u jedinici Kralj Tomislav ali je se ona poslije raspala te je dosta boraca otišlo u "Pauke" dok je grupa boraca s Božanom otišla put Čapljine gdje su osnovali svoju vojnu jedinicu. Prvi im je uspjeh bio zauzimanje vojarne u Čapljini tijekom operacije Lipanjske zore. Ta ista baza nosit će poslije Božanovo ime. Poginuo je u bitkama koje su se vodile za najjače četničko uporište u Hercegovini Šćepan Križ tzv. Kotu 690. U toj krvavoj bitci Božan je izgubio život dok je jedan vojnik dobio teže ozljede, a još četvorica lakše.
Visoki časnik HVO-a gen. Slavko Puljić je u razgovoru za suradnika časopisa Vojne povijesti izjavio da je uvjeren da je Šimović i još neki ljudi kao što su Ludvig Pavlović, Tvrtko Miloš, Tihomir Mišić ostali na životu, da bi tijek rata u Mostaru bio drukčiji te da se neki loši događaji koji su poslije uslijedili nikad ne bi dogodili.[1]
Božanova pjesma
Ovu je pjesmu Božan šimović napisao dana 23. siječnja 1991. godine na zidu Doma kulture U Čapljini:
Noć se ruši sve umire iz očiju pobjeda sja
Croatijo kad sunce izađe s tobom hoći biti i ja.
Croatijo povedi me putem istine i snage protiv zla
Croatijo povedi me za Tebe hoću boriti se ja.
Nitko te ne može slomiti Croatijo nek' svatko zna
nad mržnjom iz očiju pobjeda sja
O Bože daj mi snage da izdržim za Croatiu život dat ću ja.
Croatijo majko povedi me tamo gdje sunce sja
o Bože daj mi snage da izdržim za Croatiu život dat ću ja.
Izvor
- Monografija: Božan Šimović 1992.-1995.
- ↑ Darko Juka: Pogibija Tihomira Mišića - tko je kriv, VP, magazin za vojnu povijest Večernjeg lista, br. 8 (studeni 2011.), str. 64.-65.