Amuzgo: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Amuzgo''' (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili [[Mixtecan]]), Velika porodica ([[Oto-Manguean]]) naseljen po [[Meksiko|meksičkim]] državama [[Guerrero]] (sela: Ometepec, [[Xochistlahuaca]], Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i [[Oaxaca]] (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata. | |||
Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem [[hamak]]a (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te tkanjem. Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste. | Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem [[hamak]]a (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te tkanjem. Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste. | ||
Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci. | Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci. | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 12:22
Amuzgo (Amusgo, Amishgo).- Indijanski narod porodice Amuzgoan (ili Mixtecan), Velika porodica (Oto-Manguean) naseljen po meksičkim državama Guerrero (sela: Ometepec, Xochistlahuaca, Tlacoachistlahuaca, Cosuyoapan, Zacoalpa, Chochoapan, Huehuetono, El Pájaro, Las Minas, Cerro Bronco, Guadalupe Victoria, Guajentepec i Pueblo Nuevo.) i Oaxaca (San Pedro Amuzgos i Santa María Ipalapa). Amuzgi govore tri razna jezika od kojih svaki ima više dijalekata. Amuzgosi su seosko stanovništvo koje se bavi uzgojem kukuruza i drugih kultura, te raznim obrtima: lončarstvo, pletenjem hamaka (’hammocks’; viseće ležaljke), košaraštvom (od bambusa i palmi), te tkanjem. Po vjeri su katolici. Sami sebe nazivaju Tzjon Non. Ime Amuzgo dolazi od Nahua naziva "amoxco", s rezervom se pevodi kao "lugar donde hay librerías o bibliotecas", to jest 'Place of Books' a odnosi se na mjesto Xochistlahuaca, koji je bio religiozno središte ovoga kraja u vrijeme španjolske konkviste. Amuzgo 1990. broje preko 30,000 govornika (bez djece mlađe od 5 godina) u Guerreru i 5,008 u Oaxaci.
Vanjske poveznice[uredi]
| |||||