Razlika između inačica stranice »Bradonjice«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
'''Bradonjice''' ([[Latinski jezik|lat.]] Capitonidae) su [[ptice]] iz reda [[djetlovke|djetlovki]] koje nastanjuju suhe šume [[Središnja Amerika|Središnje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U bliskom su srodstvu sa [[tukani]]ma. | '''Bradonjice''' ([[Latinski jezik|lat.]] Capitonidae) su [[ptice]] iz reda [[djetlovke|djetlovki]] koje nastanjuju suhe šume [[Središnja Amerika|Središnje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U bliskom su srodstvu sa [[tukani]]ma. | ||
Bradonjice su zdepaste ptice, sa kratkim vraom i velikom glavom. Dobili su naziv po "brkovima" koji se nalaze na početku kljuna. Većina vrsta je šarena i živi u tropskim kišnim šumama.<ref name=EoB>{{ | Bradonjice su zdepaste ptice, sa kratkim vraom i velikom glavom. Dobili su naziv po "brkovima" koji se nalaze na početku kljuna. Većina vrsta je šarena i živi u tropskim kišnim šumama.<ref name=EoB>{{Citiranje knjige |editor=Forshaw, Joseph|author= Short, Lester L.|year=1991|title=Encyclopaedia of Animals: Birds|publisher= Merehurst Press|location=London|pages= 153–154|isbn= 1-85391-186-0}}</ref> | ||
Bradonjice su uglavnom arborealne ptice koje se gnijezde u rupama u drveću koje sami iskopaju; nesu 2-4 [[jaje|jaja]]. Hrane se [[voće]]m i [[kukci]]ma. Ove ptice nisu selice. | Bradonjice su uglavnom arborealne ptice koje se gnijezde u rupama u drveću koje sami iskopaju; nesu 2-4 [[jaje|jaja]]. Hrane se [[voće]]m i [[kukci]]ma. Ove ptice nisu selice. | ||
Inačica od 06:19, 16. studenoga 2021.
| Bradonjice | |
|---|---|
 Eubucco bourcierii | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Piciformes |
| Porodica: | Capitonidae Bonaparte, 1838. |
| Rodovi | |
| Capito | |
Bradonjice (lat. Capitonidae) su ptice iz reda djetlovki koje nastanjuju suhe šume Središnje i Južne Amerike. U bliskom su srodstvu sa tukanima.
Bradonjice su zdepaste ptice, sa kratkim vraom i velikom glavom. Dobili su naziv po "brkovima" koji se nalaze na početku kljuna. Većina vrsta je šarena i živi u tropskim kišnim šumama.[1]
Bradonjice su uglavnom arborealne ptice koje se gnijezde u rupama u drveću koje sami iskopaju; nesu 2-4 jaja. Hrane se voćem i kukcima. Ove ptice nisu selice.
Ponašanje
Dok većina vrsta nastanjuje nizinske šume, neke također nastanjuju i planinske i umjerene šume. Većina ih je ograničena na staništa u kojima ima mnogo odumrlog drveća, koje koriste za gniježđenje.
Ishrana bradonjica je mješovita, a voće je njen dominantni dio. Također love i malene životinjice, posebno tijekom gniježđenja. Bradonjice mogu brzo promijeniti ishranu ako je to potrebno: jedu brojne vrste voća, a jedna jedinka može pojesti do 60 različitih vrsta. Također dolaze na plantaže i jedu uzgojeno voće i povrće. Voće jedu cijelo, a kasnije povraćaju neprobavljive dijelove, poput sjemenja (često prije pjevanja). Povraćanje se u gnijezdu rijetko dešava (kao što se dešava kod tukana). Kao i kod njihovih srodnika, za bradonjice se smatra da su važan ekološki faktor i širenju sjemena u tropskim kišnim šumama.
Iako jedu voće, također love i člankonošce, koje kupe sa grana i drveća. Jedu mnogo kukaca, uključujući i mrave, bube i moljce; također jedu i stonoge i štipavce, a neke vrste mogu uloviti i malene kralježnjake poput žaba.
Odnos sa ljudima
Bradonjice imaju malo utjecaja na ljude. Deforestacija može imati štetan utjecaj na bradonjice koji ovise o drveću, a pozitivan na one kojima više odgovara otvoreno stanište.
Tri vrste bradonjica su svrstane kao pod rizikom prema IUCN-u: kolumbijski Capito hypoleucus je ugrožen, a Capito quinticolor je ranjiv; obje vrste imaju relativno malen areal kojem prijeti deforestacija radi pravljenja prostora za poljoprivredu (uzgoj kakaa i marihuane), stočarstvo i rudarstvo. Nedavno otkriveni Capito wallacei iz Perua smatra se ranjivim zbog malene populacije (procijenjeno ispod tisuću ptica) iako njegovo zabačeno stanište nije ugroženo.
Sistematika, taksonomija i evolucija
Na Floridi su otkrivene fossilne vrste bradonjica iz perioda miocena. Znanstvenici se uglavnom slažu da su najbliži srodnici bradonjica tukani, a da su ove dvije porodice također u srodstvu sa djetlićima i medovođama (sa kojima formiraju red Piciformes).
Svi bradonjice su prije tretirani kao porodica.[2] Međutim, ovo se pokazalo parafiletično po pitanju tukana; tako su u porodici Capitonidae ostali samo američki bradonjice. Afrički bradonjice (Lybiidae) i azijski bradonjice (Megalaimidae), kao i dvije američke vrste iz porodice Semnornithidae su trenutno izbačeni iz porodice. Alternativno, mnogi tukani koji su evoluirali od zajedničkog pretka sa američkim bradonjicama, mogu se svrstati u tradicionalnu porodicu bradonjica. Budući da su razvili mnogo osobina koje su jedinstvene samo za njih, obično se tretiraju kao odvojena porodica.
Vrste
PORODICA: CAPITONIDAE
Izvori
- ↑ Short, Lester L. (1991). Forshaw, Joseph. ed. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 153–154. ISBN 1-85391-186-0
- ↑ LL Short, JFM Horne (2002) Family Capitonidae (barbets). in del Hoyo J., Elliott A. & Christie D.A. (2004) Handbook of the Birds of the World. Volume 7. Jamacars to Woodpeckers Lynx Edicions, Barcelona ISBN 84-87334-37-7
Vanjske poveznice
- Snimci na Internet Bird Collection
- Zvuci na xeno-canto.org
- Don Roberson's Bird Families of the World
Drugi projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: bradonjice |