Razlika između inačica stranice »Podunavske Švabe«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću. | |||
[[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća. | [[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća. | ||
Trenutačna izmjena od 21:01, 23. ožujka 2022.
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.
Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[1]
Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.
Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.
Povezani članci
Vanjske poveznice
- Povijest Dunavskih Švaba
- Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
- Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
- Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
Izvori
Nedovršeni članak Podunavske Švabe koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
- ↑ Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.