Opatija sv. Augustina u Canterburyju: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 29: Redak 29:


==Poveznice==
==Poveznice==
{{commonscat|St Augustine's Abbey, Canterbury}}
 
* [[Engleska umjetnost]]
* [[Engleska umjetnost]]
* [[Gotička arhitektura]]
* [[Gotička arhitektura]]

Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 23:41

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Canterburyjska vrata (bivši portal opatije)
Klaustar negdašnje opatije

Opatija sv. Augustina u Canterburyju je ruševina benediktinskog samostana u Canterburyju, Kent (Engleska) koji je 1988. god. upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog velikog utjecaja njegovog skriptorija i monaškog centra u kasno-gotičkoj srednjovjekovnoj Engleskoj i šire.


Povijest[uredi]

Koncem 6. st., nakon pokrštenja kralja Ethelberta od Kenta, Sveti Augustin Kanterberijski je zasnovao samostan s crkvom unutar gradskih zidina. Samostan i crkvu su uništili Vikinzi u 9. i 10. st.

God. 978. nadbiskup Sveti Dunstan je podigao veću građevinu, posvećenu svetima Petru, Pavlu i Augustinu. Sredinom 11. st. u njoj je djelovao monah zlatar Spearhafoc koji je zahvaljujući svojoj čudotvornoj umjetničkoj vještini kasnije postao londonskim biskupom, a nestao je s draguljima koje je trebao ugraditi u krunu Edvarda III.

U 12. st. sve anglosaksonske građevine su zamijenjene većim, romaničkim, a u 13. st dodane su i druge poput klaustra, toaleta, nove kuhinje i velike spavaonice i prijemne dvorane.

U 14. st. izgrađen je veliki portal, pivnica i pekara, te ograđeni vinograd. Nakon potresa 1382. god., opatija je obnovljena i izgrađen je današnji portal (danas gradska vrata). Do 1500. god. opatijska knjižnica je imala preko 2.000 knjiga, od kojih su mnoge proizvedene u opatijskom skriptoriju.

Nakon napuštanja opatije dio je pretvoren u palaču za Anu od Klevea, četvrtu ženu Henrika VIII. Koncem 17. st. njen vlasnik, Lord Edward Wotton je dao izgraditi park oko dvorca, no on je uništen, zajedno s dvorcem, u velikoj oluji 1703. god.

Danas su ruševine samostana, istočno od katedrale, UNESCO-va svjetska baština koja samo svojom veličinom govori o slavnoj prošlosti.

Poveznice[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]