Pokolj u Dalju: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Pokolj u Dalju'''-->{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Dalj|position=left|lat=45.45|long=19.03|caption=Dalj na karti Hrvatske}} | <!--'''Pokolj u Dalju'''-->{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Dalj|position=left|lat=45.45|long=19.03|caption=Dalj na karti Hrvatske}} | ||
'''Pokolj u Dalju''' odnosi se na ubojstva [[Hrvati|hrvatskih]] [[policajac]]a, pripadnika [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], pripadnika civilne zaštite i civila u [[Dalj]]u koja su počinili [[JNA]] i pripadnici srpskih [[paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] od [[1. kolovoza]] do prosinca [[1991.]] nakon zauzimanja grada tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>{{ | '''Pokolj u Dalju''' odnosi se na ubojstva [[Hrvati|hrvatskih]] [[policajac]]a, pripadnika [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], pripadnika civilne zaštite i civila u [[Dalj]]u koja su počinili [[JNA]] i pripadnici srpskih [[paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] od [[1. kolovoza]] do prosinca [[1991.]] nakon zauzimanja grada tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>{{Citiraj web |title=The civilian massacre in Dalj on 1 August 1991 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=PubMed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=1762477&ordinalpos=1&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstractPlus |publisher=| author=| date= |accessdate=2010-08-01}}</ref>.<ref>{{Citiraj web |title=U.N. Billet Is a Symbol for Yugoslav Problem |url=http://www.nytimes.com/1992/04/02/world/un-billet-is-a-symbol-for-yugoslav-problem.html |publisher=[[New York Times]]| author=John F. Burns| date=1992-04-02 |accessdate=2010-08-20}}</ref> Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112<ref>{{Citiraj web |title=Optužnica protiv zapovjednika JNA zbog ratnog zločina nad 112 hrvatskih vojnika i civila |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/102553/Default.aspx |publisher=[[Slobodna Dalmacija]]| author=N. Patković| date=2010-05-14 |accessdate=2010-08-01}}</ref> i 135 ljudi.<ref name="BBC">{{Citiraj web |title=Milosevic Indictment: Text |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/354561.stm#Slavonia, Baranja, Srem |publisher=BBC News| author=| date=2001-10-29 |accessdate=2010-08-01}}</ref> | ||
==Tijek događaja== | ==Tijek događaja== | ||
Prema popisu stanovništva iz 1991., Dalj je imao 5515 stanovnika, od čega su većina bili Srbi.<ref>{{ | Prema popisu stanovništva iz 1991., Dalj je imao 5515 stanovnika, od čega su većina bili Srbi.<ref>{{Citiraj web| url=http://www.dzs.hr/|title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. - Osječko-baranjska županija - broj stanovnika po naseljima| publisher=[[Državni zavod za statistiku]]|accessdate=2011-01-09}}</ref> | ||
2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] sa [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje istočne [[Slavonija|Slavonije]] i Baranje [[SAO Krajina|SAO Krajini]]. | 2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] na cestama koje spajaju [[Vukovar]] sa [[Vinkovci]]ma, [[Osijek]]om i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje istočne [[Slavonija|Slavonije]] i Baranje [[SAO Krajina|SAO Krajini]]. | ||
[[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz [[tenk]]ova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>{{ | [[1. kolovoza]] [[1991.]] u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć [[JNA]] (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz [[tenk]]ova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.<ref>{{Citiraj web |title=Skandal u Dalju: Šišljagić oteo mikrofon pa napao ministre |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/skandal-dalju-sisljagic-oteo-mikrofon-napao-ministre-clanak-174269 |publisher=[[Večernji list]]| author=Suzana Lepan| date=2010-08-01 |accessdate=2010-08-01}}</ref> Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek. | ||
17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno je tijelo hrvatskog novinara [[Stjepan Penić|Stjepana Penića]]. | 17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno je tijelo hrvatskog novinara [[Stjepan Penić|Stjepana Penića]]. | ||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
U rujnu i listopadu, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu [[Ćelija]].<ref name="BBC"/> | U rujnu i listopadu, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu [[Ćelija]].<ref name="BBC"/> | ||
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] optužio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]] SAO SBZS, predvođeni [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnatovićem]], ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnesena su iz zgrade i bačena u obližnji [[Dunav]].<ref name="icty">{{ | [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] optužio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]] SAO SBZS, predvođeni [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnatovićem]], ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnesena su iz zgrade i bačena u obližnji [[Dunav]].<ref name="icty">{{Citiraj web |title=Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 51, 55 |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm |publisher=ICTY| author=[[ICTY]]| date=2002-10-22 |accessdate=2010-08-01}}</ref> Nakon [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]], JNA je [[20. listopada]] 1991. nekoliko zarobljenika transportirala u zatočeničke objekte u Dalju. Tamo je Teritorijalna obrana mučila one koji su branili Vukovar. Najmanje 34 zatvorenika je tada ubijeno.<ref name="icty"/> | ||
[[13. svibnja]] [[2010.]], osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u [[Osijek]]u podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog [[ratni zločin|ratnog zločina]] protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).<ref>{{ | [[13. svibnja]] [[2010.]], osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u [[Osijek]]u podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog [[ratni zločin|ratnog zločina]] protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).<ref>{{Citiraj web |title=U Osijeku optužnica za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Dalju |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/u-osijeku-optuznica-za-ratni-zlocin-nad-zarobljenicima-i-civilima-u-dalju/305307 |publisher=Dalje.com| author=| date=2010-05-13 |accessdate=2010-08-01}}</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:55
Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.[1].[2] Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112[3] i 135 ljudi.[4]
Tijek događaja
Prema popisu stanovništva iz 1991., Dalj je imao 5515 stanovnika, od čega su većina bili Srbi.[5]
2. travnja 1991. srpski pobunjenici postavljaju prve cestovne barikade u istočnoj Slavoniji na cestama koje spajaju Vukovar sa Vinkovcima, Osijekom i Daljem. Tzv. Srpsko nacionalno vijeće proglašava pripajanje istočne Slavonije i Baranje SAO Krajini.
1. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima srpski pobunjenici su uz pomoć JNA (koja se napadom topništvom na postaju hrvatske policije po prvi put u sukobu otvoreno svrstala na srpsku stranu) napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon gotovo desetosatne opsade - pucanja po okruženoj zgradi, čak i iz tenkova - postaja je zauzeta i svi koji nisu ubijeni u opsadi, likvidirani su odmah potom, i to 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, koji su i izmasakrirani.[6] Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta bježe pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.
17. kolovoza 1991. nakon masakra nad Hrvatima u selu Dalju, pronađeno je tijelo hrvatskog novinara Stjepana Penića.
U rujnu i listopadu, srpske paravojne postrojbe uhapsile su nekoliko hrvatskih civila i zadržali ih u policijskoj postaji. 11 zatvorenika je strijeljano a njihova tijela zakopana su u masovnoj grobnici u selu Ćelija.[4]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je Slobodana Miloševića i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici Teritorijalne obrane SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnesena su iz zgrade i bačena u obližnji Dunav.[7] Nakon bitke za Vukovar, JNA je 20. listopada 1991. nekoliko zarobljenika transportirala u zatočeničke objekte u Dalju. Tamo je Teritorijalna obrana mučila one koji su branili Vukovar. Najmanje 34 zatvorenika je tada ubijeno.[7]
13. svibnja 2010., osječko Županijsko državno odvjetništvo je nakon provedene istrage pred Županijskim sudom u Osijeku podignulo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije, 64-godišnjeg Enesa Tase, zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Tasi se stavlja na teret da je 1. kolovoza 1991. u Dalju, tijekom oružane pobune dijela mjesnoga srpskog stanovništva i oružanog napada Republike Srbije i JNA na Hrvatsku, kao zapovjednik 51. motorizirane brigade JNA, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zapovijedio svojim postrojbama te podređenim pripadnicima Teritorijalne obrane Dalja i Borova kao i pridruženim dobrovoljcima, napad na mjesto Dalj uz izričitu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika MUP-a RH i Zbora narodne garde (ZNG).[8]