Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Salijski zakonik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Salijski zakonik'''-->'''Salijski zakonik''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lex Salica''), zbirka plemenskog običajnog prava [[Franci|Salijskih Franaka]], popisanog krajem [[5. stoljeće|5.]] ili početkom [[6. stoljeće|6. stoljeća]].<ref name="Opća enciklopedija, str. 251">Opća enciklopedija, str. 251.</ref>
Salijski zakonik''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lex Salica''), zbirka plemenskog običajnog prava [[Franci|Salijskih Franaka]], popisanog krajem [[5. stoljeće|5.]] ili početkom [[6. stoljeće|6. stoljeća]].<ref name="Opća enciklopedija, str. 251">Opća enciklopedija, str. 251.</ref>


Najstarija redakcija zbornika naslovljena je ''Pactus legis Salicae'' i napisana je u doba [[Franačka|franačkog]] [[kralj]]a [[Klodvig I.|Klodviga]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 265.</ref> Za vrijeme [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] zbirka je izdana u pročišćenom tekstu kao ''Lex Salica emendata''.
Najstarija redakcija zbornika naslovljena je ''Pactus legis Salicae'' i napisana je u doba [[Franačka|franačkog]] [[kralj]]a [[Klodvig I.|Klodviga]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 265.</ref> Za vrijeme [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] zbirka je izdana u pročišćenom tekstu kao ''Lex Salica emendata''.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:12

Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.[1]

Najstarija redakcija zbornika naslovljena je Pactus legis Salicae i napisana je u doba franačkog kralja Klodviga.[2] Za vrijeme Karla Velikog zbirka je izdana u pročišćenom tekstu kao Lex Salica emendata.

Obuhvaćao je različita pravna područja, a najviše je odredaba iz kaznenog prava. Prema odredbama iz nasljednog prava, žene su bile isključene od nasljeđivanja nekretnina, pa su dosljedno tome, prema patrimonijalnom shvaćanju koje je državu smatralo patrimonijem (vladarevom baštinom), bile isključene i od nasljeđivanja prijestolja.[1]

Bilješke

  1. 1,0 1,1 Opća enciklopedija, str. 251.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 265.

Literatura

  • Opća enciklopedija, sv. VII, JLZ, Zagreb, 1981.
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-17-2