Razlika između inačica stranice »Zona Ilubabor«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnk)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zona Ilubabor'''-->'''Ilubabor''' je jedna od 12 [[Etiopija|etiopskih]] [[Zone Etiopije|zona]] u regiji [[Oromia (regija)|Oromija]]. Ilubabor je dobio ime po bivšoj [[Pokrajina Ilubabor|Pokrajini Ilubabor]].  
Ilubabor''' je jedna od 12 [[Etiopija|etiopskih]] [[Zone Etiopije|zona]] u regiji [[Oromia (regija)|Oromija]]. Ilubabor je dobio ime po bivšoj [[Pokrajina Ilubabor|Pokrajini Ilubabor]].  


Ova regija graniči s regijama; [[Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa|Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa]] s juga, [[Gambela (regija)|Gambelom]] sa zapada, [[Benišangul-Gumuz (regija)|Benišangul-Gumuz]] sa sjevera, te sa zonama; [[Zona Misrak Velega|Misrak Velega]] sa sjevera i [[Zona Jimma|Jimmom]] sa istoka. Najveći gradovi u Zoni Ilubabor su; [[Bedele]], [[Gore, Etiopija|Gore]] i [[Metu]].
Ova regija graniči s regijama; [[Regija Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa|Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa]] s juga, [[Gambela (regija)|Gambelom]] sa zapada, [[Benišangul-Gumuz (regija)|Benišangul-Gumuz]] sa sjevera, te sa zonama; [[Zona Misrak Velega|Misrak Velega]] sa sjevera i [[Zona Jimma|Jimmom]] sa istoka. Najveći gradovi u Zoni Ilubabor su; [[Bedele]], [[Gore, Etiopija|Gore]] i [[Metu]].

Trenutačna izmjena od 19:16, 17. ožujka 2022.

Ilubabor je jedna od 12 etiopskih zona u regiji Oromija. Ilubabor je dobio ime po bivšoj Pokrajini Ilubabor.

Ova regija graniči s regijama; Južnih naroda, narodnosti i etničkih grupa s juga, Gambelom sa zapada, Benišangul-Gumuz sa sjevera, te sa zonama; Misrak Velega sa sjevera i Jimmom sa istoka. Najveći gradovi u Zoni Ilubabor su; Bedele, Gore i Metu.

Prema podacima Središnje statističke agencije Etiopije za 2005. Zona Ilubabor proizvela je 14,855 tona kave to je bilo 6.5% ukupne etiopske proizvodnje i 12.9% proizvodnje regije.[1]

Kroz čitavu svoju povijest Zona Ilubabor je bila izvoznik hrane, ali je od početka 1997. zbog loših godina i bolesti koje su zahvatile usjeve Zonu zahvatila glad i neimaština koja je kulminirala 1999. godine.

Stanovništvo

Prema podacima Središnje statističke agencije Etiopije za 2005., ova zona je imala 1,197,156 stanovnika, od toga je bilo 587,134 muškaraca i 610,022 žena. Po gradovima je živjelo 143,577 ili 12% stanovnika. Sa površinom od 16,555.36 km², Zona Ilubabor je imala gustoću naseljenosti od 72.31 stanovnika na 1 km².[2]

Tri najveće etničke grupe u Zoni Ilubabor bile su; Oromci (85.4%), Amharci (7.34%) i Tigre (1.26%) sve ostale etničke grupe imale su 6% stanovnika. Oromifu kao materinski jezik govori 89.86% stanovnika, 6.26% amharski, 1.09% tigrinju, a 2.79% stanovnika govori neke druge jezike.

Većina stanovnika Zone su vjernici Etiopske tevahedo Crkve njih 45.81%, 42.63% su muslimani, 9.78% su protestanti a 1.3% su animisti.[3]

Prema memorandumu Svjetske banke od 24. svibnja 2004., 9% stanovnika ima električnu energiju u svojim domovima, gustoća cestovne mreže je 43.2 km na 1000 km (nacionalni prosjek je 30 km),[4]

Prosječno seosko domaćinstvo ima zemljišni posjed od 1.1 ha (u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 1,01 ha i prosjek od 1,14 ha u Oromiji).[5] Stočari Zone Ilubabor posjeduju 0.6 grla stoke. Svega 14.7% stanovništva radi izvan poljoprivrede, u odnosu na nacionalni prosjek od 25% i regionalni prosjek od 24%.

Školstvo

Što se tiče obrazovanja, 84% djece školske dobi pohađa osnovnu školu,, a 23% srednje škole. Čak 94% stanovništva zone izloženo je malariji, i svih 100% bolesti spavanja od Ce-ce muha.[6]

Worede u Zoni Ilubabor

Izvori

  1. CSA 2005 National Statistics, Table D.2
  2. CSA 2005 National Statistics, Tables B.3 and B.4
  3. 1994 Population and Housing Census of Ethiopia: Results for Oromia Region, Vol. 1, part 1, Tables 2.1, 2.7, 2.12, 2.15, 2.17 (pristupljeno 6. travnja 2009.).
  4. "Ethiopia - Second Road Sector Development Program Project", str.3 (World Bank Project Appraisal Document, objavljeno19. svibnja 2003)
  5. Klaus Deininger et al. "Tenure Security and Land Related Investment", WP-2991 (pristupljeno 23 ožujka 2006.).
  6. World Bank, Four Ethiopias: A Regional Characterization (pristupljeno 23. ožujka 2006).