More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hexane-3D-vdW.png|mini|260px|'''Heksan''', [[alkan]] s 6 [[ugljik|C-atoma]]]] | |||
'''Heksan''' (prema grč. : šest, C<sub>6</sub>H<sub>14</sub>) je zasićeni tekući [[ugljikovodici|ugljikovodik]] sa šest ugljikovih atoma u molekuli; te je šesti član homolognoga niza [[alkan]]a. | '''Heksan''' (prema grč. : šest, C<sub>6</sub>H<sub>14</sub>) je zasićeni tekući [[ugljikovodici|ugljikovodik]] sa šest ugljikovih atoma u molekuli; te je šesti član homolognoga niza [[alkan]]a. |
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 02:31
Heksan (prema grč. : šest, C6H14) je zasićeni tekući ugljikovodik sa šest ugljikovih atoma u molekuli; te je šesti član homolognoga niza alkana.
Nomenklatura
Naziv se može odnositi na bilo koji od preostala četiri struktirna izomera, no prema IUPACovoj nomenklaturi, heksan je nerazgranati izomer (n-heksan).
Osobine
Heksan postoji u pet izomernih oblika. Važan je sastojak lakoga benzina i nafte.
Normalni (ravnolančasti) heksan, pri sobnoj temperaturi je bezbojna zapaljiva tekućina, vrelišta između 50 i 70 °C, a mirisa nalik benzinu.
Upotreba
U širokoj je upotrebi kao jeftina, relativno sigurna, vrlo inertno i lako hlapivo nepolarno otapalo. Također se koristi i kao sredstvo za ekstrakciju ulja i masti.
Izvor
- Hrvatska enciklopedija, Broj 4 (Fr-Ht), str. 505.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. ISBN 953-6036-34-7
Nedovršeni članak Heksan koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Heksan |