Razlika između inačica stranice »Sjevernoturkijski jezici«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sjevernoturkijski jezici'''-->'''Sjevernoturkijski jezici''' ili '''sibirski turkijski jezici''', skupina od osam [[turkijski jezici|turkijskih]] jezika koji se govore na [[azija|azijskom]] dijelu [[rusija|Ruske federacije]] i nekim susjednim zemljama ([[Kina]] i [[Mongolija]]). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.
Sjevernoturkijski jezici''' ili '''sibirski turkijski jezici''', skupina od osam [[turkijski jezici|turkijskih]] jezika koji se govore na [[azija|azijskom]] dijelu [[rusija|Ruske federacije]] i nekim susjednim zemljama ([[Kina]] i [[Mongolija]]). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.


Obuhvaća jezike [[sjevernoaltajski jezik|sjevernoaltajski]] [atv] (1.570); [[južnoaltajski jezik|južnoaltajski]] [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); [[dolganski jezik|dolganski]] [dlg] (4.870); [[karagaski jezik|karagaski]] [kim] (28; 2001); [[hakaski jezik|hakaski]] [kjh] (20.000; 2007 SIL),; [[šorski jezik|šorski]] [cjs] (6.210); [[tuvanski jezik|tuvinski]] [tyv] (264.400); i [[jakutski jezik|jakutski]] [sah] (363.000; 1993 UBS)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2661-16 Ethnologue (16th)]</ref>.
Obuhvaća jezike [[sjevernoaltajski jezik|sjevernoaltajski]] [atv] (1.570); [[južnoaltajski jezik|južnoaltajski]] [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); [[dolganski jezik|dolganski]] [dlg] (4.870); [[karagaski jezik|karagaski]] [kim] (28; 2001); [[hakaski jezik|hakaski]] [kjh] (20.000; 2007 SIL),; [[šorski jezik|šorski]] [cjs] (6.210); [[tuvanski jezik|tuvinski]] [tyv] (264.400); i [[jakutski jezik|jakutski]] [sah] (363.000; 1993 UBS)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2661-16 Ethnologue (16th)]</ref>.

Trenutačna izmjena od 19:07, 24. ožujka 2022.

Sjevernoturkijski jezici ili sibirski turkijski jezici, skupina od osam turkijskih jezika koji se govore na azijskom dijelu Ruske federacije i nekim susjednim zemljama (Kina i Mongolija). Njima govori oko 679.000 ljudi. najznačajniji su jakutski i tuvinski.

Obuhvaća jezike sjevernoaltajski [atv] (1.570); južnoaltajski [alt] 20.000; 1993 J. Janhunen); dolganski [dlg] (4.870); karagaski [kim] (28; 2001); hakaski [kjh] (20.000; 2007 SIL),; šorski [cjs] (6.210); tuvinski [tyv] (264.400); i jakutski [sah] (363.000; 1993 UBS)[1].

Izvori

Vanjske poveznice