Razlika između inačica stranice »Artoksaro«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Artoksaro''' ([[perzijski|perz.]] ''Artahŝara''<ref name="Iranica - Artoksaro">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f6/v2f6a029.html Artoksaro (''Artoxares''), enciklopedija Iranica, M. Dandamayev]</ref>, [[grčki|grč.]] ''Artoxares'') je bio [[Paflagonija|paflagonijski]] [[eunuh]] na [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskom]] kraljevskom dvoru<ref name="Iranica - Artoksaro"/>, te [[satrap]] [[Armenija|Armenije]] tijekom vladavine [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] i [[Darije II.|Darija II.]] | |||
Prema povjesničaru [[Ktezije|Kteziju]], Artoksaro je sa 20 godina sudjelovao kao veleposlanik k pobunjenom satrapu [[Megabiz II.|Megabizu II.]]<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A742 42.]</ref>. Veliki kralj [[Artakserkso I.]] i [[Megabiz II.]] pomirili su se [[445. pr. Kr.]], no nedugo kasnije Megabiz je ponovo pao u nemilost kralja kada je prilikom [[lov]]a bacio [[koplje]] na [[lav]]a prije njegovog naređenog, što se smatralo uvredom odnosno kršenjem protokola. Nakon toga prognan je na obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Artoksaro, koji je pomogao [[Megabiz II.|Megabizu II.]] da izgladi odnose sa [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskim]] vladarom, zbog otvorene potpore Megabizu nakon druge svađe prognan je na [[Armenija|armenski]] dvor<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A743 43.]</ref>. Određeni [[povjesničar]]i smatraju kako je Artoksaro imenovan armenskim [[satrap]]om, iako se to izričito ne spominje u [[Ktezije]]vim djelima. | Prema povjesničaru [[Ktezije|Kteziju]], Artoksaro je sa 20 godina sudjelovao kao veleposlanik k pobunjenom satrapu [[Megabiz II.|Megabizu II.]]<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A742 42.]</ref>. Veliki kralj [[Artakserkso I.]] i [[Megabiz II.]] pomirili su se [[445. pr. Kr.]], no nedugo kasnije Megabiz je ponovo pao u nemilost kralja kada je prilikom [[lov]]a bacio [[koplje]] na [[lav]]a prije njegovog naređenog, što se smatralo uvredom odnosno kršenjem protokola. Nakon toga prognan je na obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Artoksaro, koji je pomogao [[Megabiz II.|Megabizu II.]] da izgladi odnose sa [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskim]] vladarom, zbog otvorene potpore Megabizu nakon druge svađe prognan je na [[Armenija|armenski]] dvor<ref>[[Ktezije]]: „Persica“, [http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica2.html#%A743 43.]</ref>. Određeni [[povjesničar]]i smatraju kako je Artoksaro imenovan armenskim [[satrap]]om, iako se to izričito ne spominje u [[Ktezije]]vim djelima. | ||
Trenutačna izmjena od 20:34, 7. svibnja 2022.
Artoksaro (perz. Artahŝara[1], grč. Artoxares) je bio paflagonijski eunuh na perzijskom kraljevskom dvoru[1], te satrap Armenije tijekom vladavine Artakserksa I. i Darija II.
Prema povjesničaru Kteziju, Artoksaro je sa 20 godina sudjelovao kao veleposlanik k pobunjenom satrapu Megabizu II.[2]. Veliki kralj Artakserkso I. i Megabiz II. pomirili su se 445. pr. Kr., no nedugo kasnije Megabiz je ponovo pao u nemilost kralja kada je prilikom lova bacio koplje na lava prije njegovog naređenog, što se smatralo uvredom odnosno kršenjem protokola. Nakon toga prognan je na obalu Perzijskog zaljeva. Artoksaro, koji je pomogao Megabizu II. da izgladi odnose sa perzijskim vladarom, zbog otvorene potpore Megabizu nakon druge svađe prognan je na armenski dvor[3]. Određeni povjesničari smatraju kako je Artoksaro imenovan armenskim satrapom, iako se to izričito ne spominje u Ktezijevim djelima.
Kada je Artakserkso I. umro 424. pr. Kr., njegovi sinovi Kserkso II., Sogdijan i Darije II. započeli su građanski rat u cilju da se domognu perzijskog prijestolja. Artoksaro je pritom zajedno sa egipatskim satrapom Arsamom i zapovjednikom konjice Arbarijem podržavao Darija[4]. Kada je Darije II. porazio svoju braću, Artoksaro je postao jednim od najvažnijih članova kraljevskog dvora[5]. Ipak, oko 419. pr. Kr. Artoksaro je počeo kovati zavjeru protiv velikog kralja[1], zbog čega je pogubljen na zahtjev kraljice Parisatide[6]. Artoksarovo spletkarenje odigralo se neposredno nakon pobuna Arsita i Artifija, te lidijskog satrapa Pisutna.
Artoksaro se spominje i u dokumentima trgovačke obitelji Murašu iz Nipura[1], gdje je oslovljen kao Artahšar. Prema tim izvorima, babilonijska imanja koja su ranije pripadala Manuštanu (Menostanu, pristalici Sogdijana) nakon Darijeve krunudbe pripala su u ruke Artoksara[7].
Pretpostavlja se kako je Artoksaro inspirirao grčkog književnika Aristofana koji u svom djelu „Vitezovi“ spominje paflagonijskog lika pod imenom Artoksaro[8].
Poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Artoksaro (Artoxares), enciklopedija Iranica, M. Dandamayev
- ↑ Ktezije: „Persica“, 42.
- ↑ Ktezije: „Persica“, 43.
- ↑ Ktezije: „Persica“, 50.
- ↑ Ktezije: „Persica“, 52.
- ↑ Ktezije: „Persica“, 54.
- ↑ Kserkso II. i Sogdijan (Livius.org)
- ↑ A. M. Bowie: Aristophanes: myth, ritual and comedy, izdavač: Cambridge University Press, 1995., str. 59.
Vanjske poveznice
- Artoksaro (Artoxares), enciklopedija Iranica, M. Dandamayev
- Ktezije: „Persica“, 42.-43., 50., 52. i 54.