Razlika između inačica stranice »Artafern Mlađi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Artafern Mlađi''' ([[perzijski|perz.]] ''Artafarnah'': „Slava pravde“<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v2f6/v2f6a010.html Artafern (enciklopedija Iranica, P. Lecoq)]</ref>) je bio sin [[Artafern|Artaferna Starijeg]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.94.1 Herodot, VI. 94.]</ref>, nećak [[Darije Veliki|Darija Velikog]], general u službi [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i [[satrap]] [[Lidija|Lidije]]. | |||
== Politički život == | == Politički život == | ||
Trenutačna izmjena od 19:14, 7. svibnja 2022.
Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“[1]) je bio sin Artaferna Starijeg[2], nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.
Politički život
Nakon neuspješnog Mardonijevog pohoda protiv Grčke godine 492. pr. Kr. u kojem je velik dio mornarice stradao u oluji, perzijski vladar Darije Veliki imenovao je Datisa i Artaferna Mlađeg zapovjednicima vojske koja je krenula u kažnjenički pohod protiv Atene i Eretrije. Unatoč tome što je Artafern imao viši čin od Datisa, čini se kako je bio inferiorniji u vojnim taktikama pa je Datis praktički bio pravi zapovjednik vojske. Perzijska vojska okupila se u Ciliciji gdje su imali 600 brodova. Prvu su zaplovili prema Samosu, a zatim do Ciklada. Tamo su poharali Naksos, nakon čega su se svi okolni otoci predali u ruke Perzijancima. Također, osvojili su i polise Karist i Eretriju na Eubeji, odakle su krenuli prema svom konačnom cilju, gradu Ateni.
Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[3]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern Mlađi odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[4]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[5]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[6], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[7]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[8]. U vrijeme Kserksove ekspedicije protiv Grčke 480. pr. Kr. služio je kao satrap Lidije i Mizije, odnosno predvodio kontigente tih dvaju satrapija.
Poveznice
| Prethodnik: | Satrap Lidije (492. - 470-ih pr. Kr.) |
Nasljednik: |
| Artafern Stariji (513. - 492. pr. Kr.) |
Nepoznato (470-ih - 440-ih pr. Kr.) ____________________ Pisutno (440-ih - 415. pr. Kr.) |
Izvori
- ↑ Artafern (enciklopedija Iranica, P. Lecoq)
- ↑ Herodot, VI. 94.
- ↑ Herodot, VI. 102.
- ↑ Holland, str. 191.-193.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Herodot, VI. 117.
- ↑ Herodot, VI. 115.
- ↑ Herodot, VI. 116.
Literatura
- Tom Holland: „Perzijska vatra“ (Persian Fire), (2006.)