Razlika između inačica stranice »Brevijar«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Brevijar'''-->[[Datoteka:Meester van Catharina van Kleef - Getijdenboek van de Meester van Catharina van Kleef4.jpg|240px|minijatura|desno|Brevijar iz 1440. godine.]]
[[Datoteka:Meester van Catharina van Kleef - Getijdenboek van de Meester van Catharina van Kleef4.jpg|240px|minijatura|desno|Brevijar iz 1440. godine.]]


'''Brevijar''' (lat. ''brevis'': kratak ili koncizan) ili '''časoslov''' je crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove (odatle i naziv ) svakoga dana mole [[Katolička crkva|katolički]] [[kler]]ici i [[redovnik|redovnici]], zajednički ili samostalno. Sadrži tekstove poput odlomaka [[Stari Zavjet|Staroga]] i [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]], životopisa [[svetac]]a, [[homilija]], [[molitva|molitava]], [[himan|himni]], [[psalmi|psalama]] i ostalih pobožnih [[pjesma|pjesama]].
'''Brevijar''' (lat. ''brevis'': kratak ili koncizan) ili '''časoslov''' je crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove (odatle i naziv ) svakoga dana mole [[Katolička crkva|katolički]] [[kler]]ici i [[redovnik|redovnici]], zajednički ili samostalno. Sadrži tekstove poput odlomaka [[Stari Zavjet|Staroga]] i [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]], životopisa [[svetac]]a, [[homilija]], [[molitva|molitava]], [[himan|himni]], [[psalmi|psalama]] i ostalih pobožnih [[pjesma|pjesama]].

Trenutačna izmjena od 18:24, 30. travnja 2022.

Brevijar iz 1440. godine.

Brevijar (lat. brevis: kratak ili koncizan) ili časoslov je crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove (odatle i naziv ) svakoga dana mole katolički klerici i redovnici, zajednički ili samostalno. Sadrži tekstove poput odlomaka Staroga i Novoga zavjeta, životopisa svetaca, homilija, molitava, himni, psalama i ostalih pobožnih pjesama.

Brevijar zagrebačke stolne crkve potječe iz 1290. godine. Glagoljski brevijar nastao je u doba Ćirila i Metoda i ti brevijari predstavljaju dijelove Ćirilovih prijevoda Biblije. Većina hrvatskih brevijara potječu iz XIII. stoljeća i pisani su redakcijom staroslavenskoga jezika.

Djelovi brevijara su proprium i ordinarij.[1]

Također pogledajte

Izvori

  1. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. AB: Proprium, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 490