Slavko Kolar: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m infookvir književnik Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Slavko Kolar'''-->{{ | <!--'''Slavko Kolar'''-->{{Infookvir književnik | ||
| Ime = Slavko Kolar | | Ime = Slavko Kolar | ||
| boja = #eee | | boja = #eee | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 07:14
| Slavko Kolar | |
|---|---|
| Datoteka:Slavko Kolar.jpg | |
| Rođenje | 1. prosinca 1891. Palešnik pokraj Garešnice |
| Smrt | 15. rujna 1963. Zagreb |
| Zanimanje | književnik i filmski scenarist |
| Nacionalnost | Hrvat |
Važnija djela
| |
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist. Najpoznatija djela su mu: Breza (koju je i sam režirao, uz pomoć redatelja Ante Babaje) i Svoga tela gospodar.
Završio je odjel za književnost i kroatistiku na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon povratka u rodni Palešnik napisao je roman Breza nastao po istinitoj priči koja se tog ljeta dogodila u selu. Stekavši slavu romanom Breza vraća se u Zagreb gdje neko vrijeme predaje kroatistiku. U hrvatskoj je književnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog kuta sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević koji su napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. Tematika njegovih pripovjetki se u potpunosti uklapa u najznačajnije tijekove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
Djela
Slavko Kolar je za života objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navode:
- 47 pripovjedaka
- 6 kazališnih djela
- 4 filmska scenarija
- 1 televizijski scenarij
- 12 autobiografskih fragmenata
- 20 kritika, članaka i prikaza
- 10 dječjih pripovjedaka
- 8 agronomskih stručnih radova
- 30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.
Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala.
Vidi još
Literatura
- Zvonimir Kulundžić: Slavko Kolar i njegovo vrijeme, Zagreb, 1977.[1]