Toggle menu
309,3 tis.
59
18
531,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Portal:Widra/Izabrani članak/28, 2009.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Portal:Widra/Izabrani članak/28, 2009.'''-->'''Hrvatska glazba''' je sveukupna [[Glazba|glazbena]] djelatnost [[Hrvati|Hrvata]] od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] do danas. Glazba kao dio kulture u hrvatskoj povijesti pa i sadašnjosti svakako je jedan od njezinih bitnih i podjednako lijepih segmenata. [[Autohtona narodna glazbala]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dokazuju bogatstvo tradicijskog instrumentarija kao i kulturnu mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora. Pojedina tradicijska ([[folklor]]na) glazbala pokazuju kulturne posebnosti ([[reglasta klepetalka]], zvrk "buga čiga", [[diplice]] presvučene kožama barskih pijavica) i poznata su samo kod Hrvata. Neka glazbala sa svojom sačuvanom posebnom običajnom i ritualnom funkcijom ukazuju na predkršćanske ([[pišta]], [[slavić]], [[ćurlin]] u obredu pozdrava suncu) i pretpovijesne korijene ([[zujalice]], tj. "grmavice" u obredu plodnosti, tj. magiji izazivanja kiše). Druga glazbala, sa svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na daleko [[Mezopotamija|mezopotamsko]] i indoiransko podrijetlo ([[Tambura|tambure]] dvožice, tj. grobničke "[[cindre]]", "cindrice" iz Lanišća tj. [[Ćićarija|Ćićarije]] i [[Kastavština|Kastavštine]], identične su s tamburama na reljefnim prikazima iz Gornje Mezopotamije, tj. povijesnog područja huritske države, a njihovo [[babilon]]sko zapisano ime, "sinnitu", znači dvožica).
Hrvatska glazba''' je sveukupna [[Glazba|glazbena]] djelatnost [[Hrvati|Hrvata]] od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] do danas. Glazba kao dio kulture u hrvatskoj povijesti pa i sadašnjosti svakako je jedan od njezinih bitnih i podjednako lijepih segmenata. [[Autohtona narodna glazbala]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dokazuju bogatstvo tradicijskog instrumentarija kao i kulturnu mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora. Pojedina tradicijska ([[folklor]]na) glazbala pokazuju kulturne posebnosti ([[reglasta klepetalka]], zvrk "buga čiga", [[diplice]] presvučene kožama barskih pijavica) i poznata su samo kod Hrvata. Neka glazbala sa svojom sačuvanom posebnom običajnom i ritualnom funkcijom ukazuju na predkršćanske ([[pišta]], [[slavić]], [[ćurlin]] u obredu pozdrava suncu) i pretpovijesne korijene ([[zujalice]], tj. "grmavice" u obredu plodnosti, tj. magiji izazivanja kiše). Druga glazbala, sa svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na daleko [[Mezopotamija|mezopotamsko]] i indoiransko podrijetlo ([[Tambura|tambure]] dvožice, tj. grobničke "[[cindre]]", "cindrice" iz Lanišća tj. [[Ćićarija|Ćićarije]] i [[Kastavština|Kastavštine]], identične su s tamburama na reljefnim prikazima iz Gornje Mezopotamije, tj. povijesnog područja huritske države, a njihovo [[babilon]]sko zapisano ime, "sinnitu", znači dvožica).


*<small>'''[[Hrvatska glazba|Saznaj više...]]'''</small>
*<small>'''[[Hrvatska glazba|Saznaj više...]]'''</small>
*<small>'''[[Portal:Widra/Izabrani članak|Pogledaj arhivu...]]'''</small>
*<small>'''[[Portal:Widra/Izabrani članak|Pogledaj arhivu...]]'''</small>

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 03:25

Hrvatska glazba je sveukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas. Glazba kao dio kulture u hrvatskoj povijesti pa i sadašnjosti svakako je jedan od njezinih bitnih i podjednako lijepih segmenata. Autohtona narodna glazbala u Hrvatskoj dokazuju bogatstvo tradicijskog instrumentarija kao i kulturnu mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora. Pojedina tradicijska (folklorna) glazbala pokazuju kulturne posebnosti (reglasta klepetalka, zvrk "buga čiga", diplice presvučene kožama barskih pijavica) i poznata su samo kod Hrvata. Neka glazbala sa svojom sačuvanom posebnom običajnom i ritualnom funkcijom ukazuju na predkršćanske (pišta, slavić, ćurlin u obredu pozdrava suncu) i pretpovijesne korijene (zujalice, tj. "grmavice" u obredu plodnosti, tj. magiji izazivanja kiše). Druga glazbala, sa svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na daleko mezopotamsko i indoiransko podrijetlo (tambure dvožice, tj. grobničke "cindre", "cindrice" iz Lanišća tj. Ćićarije i Kastavštine, identične su s tamburama na reljefnim prikazima iz Gornje Mezopotamije, tj. povijesnog područja huritske države, a njihovo babilonsko zapisano ime, "sinnitu", znači dvožica).