Razlika između inačica stranice »Johann Lukas von Hildebrandt«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 39: Redak 39:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Johann Lukas von Hildebrandt}}
 
* [http://eng.archinform.net/arch/1339.htm Johann Lukas von Hildebrandt na portalu arhINform]
* [http://eng.archinform.net/arch/1339.htm Johann Lukas von Hildebrandt na portalu arhINform]
* [http://aeiou.iicm.tugraz.at/aeiou.encyclop.h/h572164.htm Fotografije Johanna Lukasa von Hildebrandta] - iz ''Austrijske enciklopedije''
* [http://aeiou.iicm.tugraz.at/aeiou.encyclop.h/h572164.htm Fotografije Johanna Lukasa von Hildebrandta] - iz ''Austrijske enciklopedije''

Trenutačna izmjena od 03:47, 2. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Johann Lukas von Hildebrandt (Genova, Italija, 14. studenog 1668. - Beč, Austrija, 16. studenog 1745.)bio je poznati austrijski barokni arhitekt, koji je podigao mnoge značajne državne zgrade i crkve. Školovao se u Italiji, i prenio iskustvo baroknog stila u centralnu Europu i južnonjemačke zemlje. Od djela su mu najpoznatija; dvorac vojvode Schönborn u Göllersdorfu (1712.1717.) i palače za princa Eugena Savojskog; Belvedere, Beč, (1713.1723.), Schloßhof na granici Slovačke i Austrije (1729.), i dvorac Ráckeve, u Mađarskoj (1701.1702.).

Život i djelo

Hildebrandt je bio dijete talijanke i nijemca. Graditeljstvo je učio kod poznatog talijanskog arhitekta Carla Fontane u Rimu. Učio je građevinarstvo i inženjeriju kod princa Eugena Savojskog (također u Rimu, i inženjeriju u Pijemontu. Hildebrandt je postao arhitekt miljenik princa Eugena Savojskog.

Godine 1696. Hildebrandt se doselio u Beč, i počeo raditi za bogate bečke plemićke obitelji Daunsa, Harrach, Schönborna, Starhemberga, i princa Eugena Savojskog, koji mu je bio i ostao najveći podupiratelj i naručioc.

Gornji Belvedere je najpoznatija Hildebrandtova austrijska palača.

Godine 1700., Hildebrandt je postao carski inženjer zadužen za gradnju i održavanje dvorca Hofburg, a 1711. godine promaknut je u nadzornika gradnje. Tek nakon smrti Johanna Bernharda Fischera von Erlacha 1723. godine postao je glavni arhitekt dvorca Hofburg. Naime ispočetka rada u Hofburgu, Hildebrandt je imao veliku konkurenciju i stalnu borbu, sa prvim graditeljem Hofburga arhitektom Fischer von Erlachom, zbog toga je radije radio za vanjske aristokratske naručioce. Za razliku od pompoznih i monumentalnih građevina Fischera von Erlacha, Hildebrandtove građevine bile su puno osobnije i imale više dekoracije. Ovo mu je donijelo popularnost u srednjoj klasi. Hildebrandt je spretno ujedinio elemente talijanskog i francuskog baroka i tako razvio specifičnu inačicu baroka, - austrijski (južnonjemački) barok. Hildebrandt je istovremeno surađivao i sa drugim arhitektima na većim graditeljskim zahvatima poput samostana Göttweig i Rezidencijalne palače u Würzburgu, dvorca Weissenstein u Pommersfeldenu, palače Schwarzenberg u Beču.

Između 1713. do 1716., radi za moćnu i bogatu austrijsku obitelj Kinsky, podiže im palaču Kinsky u Beču. Od 1723. godine, postao je generalni nadzornik za carske građevine.

Njegov najpoznatiji rad je kompleks dvorca Belvedere: (Gornji Belvedere, 1721.1722. i Donji Belvedere, 1714.1716.), za princa Eugena Savojskog.

Hildebrandt je stvarao i po Bavarskoj, najpoznatiji njegov rad je dvorac Schloss Weissenstein u mjestu Pommersfelden.

Hildebrandt je projektirao mnoge znamenite palače po Beču (kao palaču Daun-Kinsky (1716.), i brojne sakralne objekte koji su danas ponos Beča; Peterskirche, Pijarističku župnu crkvu Maria Treu, dominikansku crkvu u mjestu Gabelm (Češka), Teutonsku crkvu u Linzu.

U Hrvatskoj mu se pripisuje tvrđavska crkva sv. Ane u Slavonskom Brodu.[1]

Izvori

  1. Zlatko Uzelac Tvrđavska crkva sv. Ane Johanna Lucasa von Hildebrandta u Slavonskom Brodu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 28, 2004.

Vanjske poveznice