Cvitović (Slunj): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Cvitović (Slunj)'''-->{{ | <!--'''Cvitović (Slunj)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Cvitović | |ime = Cvitović | ||
|regija = Kordun | |regija = Kordun | ||
Posljednja izmjena od 7. studeni 2021. u 23:50
| Cvitović | |
|---|---|
  Cvitović Cvitović na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Karlovačka |
| Općina/Grad | Slunj |
| Najbliži (veći) grad | Karlovac |
| Zemljopisne koordinate | 45°08′20″N 15°35′50″E / 45.1388889°N 15.5972222°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 362 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 279[1] |
| Pošta | 47240 |
| Pozivni broj | +385(0)47 |
| Autooznaka | KA |
 Cvitović Cvitović na zemljovidu Hrvatske | |
Cvitović je naselje smješteno 5 km sjeverno od grada Slunja u Karlovačkoj županiji.
Kao administrativna jedinica grada Slunja mjesnom odboru Cvitović pripadaju naselja Cvitović, Donja Glina, Glinsko Vrelo i Marindolsko Brdo.
Povijest[uredi]
Ovaj kraj nekoć je bio sjedište snažnog i mnogobrojnog plemena Ladihovića (Ladyhovich, Vladyhovych) te je pretpostavka da se i naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića. Pleme Ladihovića držalo je zemlje uz obje strane rijeke Korane prema Lađevcu, Slunju, izvoru rijeke Gline i Klokoču te je graničilo sa plemenima klokočkim, smrčkovićkim i stojmerićkim. U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetove, plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac". Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Stipetići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Ovu dinamičnu župu naročito su ugrožavali Turci u 16. stoljeću. Mnogo je ljudi izginulo, umrlo od boleština i gladi, odvedeno u tursko ropstvo i raseljeno u razne krajeve da bi sačuvalo vlastiti život.
U razdoblju od preko 100 godina na ovom području gotovo da i nije bilo civilnog stanovništva. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.) ovaj kraj oslobođen je od Turaka te mnogi Ogulinsko-modruški rodovi, kao i rodovi sa šireg područja Generalskog Stola i Bosiljeva u sklopu kolonizacije naseljavaju područje ladihovićkog plemena: Radočaj (92 osobe - 21 obitelj), Turkalj (126-19), Paulić (77-15), Stipetić (47-10), Kučinić (16-3), Mlinac (20-3), Poljak (19-2), Raužan (10-1), Bogović, Šlat.
U prvim desetljećima 18. stoljeća dio obitelji doseljava s područja Dalmacije i Bosne (starosjedioci Hrvati nemuslimani, kojih je bilo po sjevernijem dijelu oko Kozare, Kamengrada, Prijedora, Sanskog Mosta, oko Dubice, Ljubije i Majdana). Može se reći da je naseljavanje ovog područja završeno s krajem 18. stoljeća, a konačnim uređenjem Vojne krajine 1746. Cvitović se našao u sastavu Karlovačkog generalata, Slunjske pukovnije, Lađevačke kumpanije br. 1.
Župa Cvitović[uredi]
Pleme ladihovićko sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv. Nikole u Cvitoviću (Ladihoviću), sagrađene na brdu Brkašica (n/m 361 m). Župna crkva spominje se u sastavu drežničke županije 1344.. U kolovozu 1582. uz Kremen grad Turci razaraju i crkvu od koje ostaje samo zvonik koji je služio za stražarnicu. Posljednji župnik spominje se u Ladihovićima 1574. te je i on valjda doživio propast župe i plemena.
Po oslobađanju od Turaka, Cvitović je od 1720. uz Blagaj i Lađevac u sastavu slunjske župe, od koje se odvaja i postaje samostalna župa 1790.. Prvi župnik nakon obnove župe bio je Joakim von Stauber (1792) koji je pripadao redu pavlina. Cvitovčani su dozidali k starom tornju crkvu koja je služila za župnu. Više je puta dograđivana i popravljana. Tek 1905. za župnika Fabeka izgrađena je današnja župna crkva. Tijekom Domovinskog rata, crkva je zbog lociranosti na vidnom mjestu, često bila meta velikosrpskih granata 1991.
Nakon okupacije slunjskog područja u studenom 1991. i progona gotovo cjelokupnog katoličkog življa, pobunjeni Srbi su ju zapalili 18. ožujka 1992.. Nakon vojno-redarstvene operacije Oluja i povratka stanovništva, obnavljana je od 1996. do 2001.
Kapela sv. Valentina pokraj župnog stana spominje se 1842. Gradili su je seoski majstori u vremenima oskudice te su radovi izvedeni nekvalitetno. U derutnom je stanju i čeka temeljitu obnovu. Župni stan sagrađen je 1764.. Zub vremena ga je nagrizao i bio je u derutnom stanju sve do 1989. kad je temeljito obnovljen. Za vrijeme srpske agresije opustošen je te je opet obnovljen nakon povratka 1995. godine.
Župa je u sastavu slunjskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Prema statističkim podacima župe za 2006. u istoj je 957 katolika (959 stanovnika) u 348 obitelji. Od 13. listopada 2009. župom upravlja vlč. Antonio Čutura.
Stanovništvo[uredi]
Po popisu stanovništva 2001. samo naselje Cvitović ima ukupno 362 stanovnika (182 muška i 180 ženskih).
Prema dostupnim podacima kretanje broja stanovnika u naseljima mjesnog odbora Cvitović bilo je sljedeće:
| 1830. | 1857. | 1869. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1961. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Cvitović | 371 | 618 | 546 | 593 | 577 | 597 | 473 | 511 | 572 | 539 |
| Marindolsko Brdo | 134 | 132 | 172 | 143 | 177 | 174 | 133 | 155 | 162 | 179 |
| Glinsko Vrelo | 171 | 182 | 177 | 222 | 218 | 226 | 163 | 197 | 212 | 230 |
| Donja Glina | 142 | 119 | 130 | 149 | 145 | 147 | 99 | 128 | 135 | 110 |
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 279 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1100 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:200 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 681 bar:1869 from:0 till: 603 bar:1880 from:0 till: 540 bar:1890 from:0 till: 634 bar:1900 from:0 till: 605 bar:1910 from:0 till: 632 bar:1921 from:0 till: 508 bar:1931 from:0 till: 549 bar:1948 from:0 till: 659 bar:1953 from:0 till: 848 bar:1961 from:0 till: 539 bar:1971 from:0 till: 527 bar:1981 from:0 till: 1016 bar:1991 from:0 till: 929 bar:2001 from:0 till: 326 bar:2011 from:0 till: 279
PlotData=
bar:1857 at: 681 fontsize:S text: 681 shift:(-10,5) bar:1869 at: 603 fontsize:S text: 603 shift:(-10,5) bar:1880 at: 540 fontsize:S text: 540 shift:(-10,5) bar:1890 at: 634 fontsize:S text: 634 shift:(-10,5) bar:1900 at: 605 fontsize:S text: 605 shift:(-10,5) bar:1910 at: 632 fontsize:S text: 632 shift:(-10,5) bar:1921 at: 508 fontsize:S text: 508 shift:(-10,5) bar:1931 at: 549 fontsize:S text: 549 shift:(-10,5) bar:1948 at: 659 fontsize:S text: 659 shift:(-10,5) bar:1953 at: 848 fontsize:S text: 848 shift:(-10,5) bar:1961 at: 539 fontsize:S text: 539 shift:(-10,5) bar:1971 at: 527 fontsize:S text: 527 shift:(-10,5) bar:1981 at: 1016 fontsize:S text: 1.016 shift:(-10,5) bar:1991 at: 929 fontsize:S text: 929 shift:(-10,5) bar:2001 at: 326 fontsize:S text: 326 shift:(-10,5) bar:2011 at: 279 fontsize:S text: 279 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
- Po popisu iz 2001. godine smanjeno izdvajanjem naselja Donja Glina, Glinsko Vrelo, Gornje Taborište i Marindolsko Brdo.
Po popisima 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Donja Glina, Glinsko Vrelo, Gornje Taborište i Marindolsko Brdo.
Društva[uredi]
Izvori[uredi]
- Franz de Paula Julius Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine,
- Radoslav Lopašić: Uspomena na put u Slunjsku krajinu,
- Radoslav Lopašić: Gradovi oko Kupe i Korane,
- Hrvoje Salopek: Ogulinsko-modruški rodovi,
- Milan Radeka: Kordun u prošlosti,
- Mile Bogović: "Mostovi" - godišnjak slunjskog dekanata (tekstovi).
.gif){kind=link}