Dion Kasije Kokejan: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:02

Dion Kasije Kokejan (starogrčki: Δίων ὁ Κάσσιος, latinski^[1]^[2] Lucius Cassius Dio Cocceianus) (o. 155.-o. 235.), autor je Rimske povijesti (Ρομαικε ιστοριa) u 80 knjiga u kojoj je nakon 22 godine proučavanja opisao događaje od Enejina dolaska u Italiju do smrti cara Septimija Severa.

Prvih četrdeset knjiga obuhvaćalo je razdoblje do Cezara i Pompeja, sljedećih dvadeset do Klaudijeve smrti, a posljednjih dvadeset do smrti Septimija Severa. Od tog je djela do nas stigao tek manji dio u sačuvanim knjigama XXXVI.-LX s manjim lakunama, te veći ostatci LXXIX. i LXXX. knjige. U sačuvanim knjigama opisano je razdoblje kraja Rimske republike i početka Rimskog Carstva. Srećom, od knjiga LXI.-LXXX. sačuvani su sažeti prikazi bizantskog redovnika Ksifilina iz XI. st., te izvatci kod Zonare (12. st.).

Dion Kasije Kokejan je bio sin rimskog senatora Kasija Apronianusa. Rodio se u maloazijskom gradu Niceji u pokrajini Bitiniji. Bizantska tradicija smatra da je Dionova majka bila kćerka ili sestra grčkog povjesničara, oratora, i filozofa Diona Krizostoma, iako je to kasnije osporavano. Iako rimski građanin, bio je podrijetlom Grk i pisao je grčkim jezikom.

Unatoč određenim zamjerkama Dionovu stilu, ono što je od njegova djela došlo do nas predstavlja izrazito vrijedan izvor za povijest carskog doba.

Referencije

↑ Dionovo ime: L'Année épigraphique 1971., 430 = Κλ΄ Κάδδιος Δίων. Roman Military Diplomas, Roxan, 133 = L. Cassius Dio.
↑ Alain Gowing, koji je uređivao Diona Kasija, argumentirao je da je nedovoljan dokaz za Cocceianusa te da je askripcija bizantsko brkanje s Dionom Krizostomom za kojeg Plinije navodi da se zvao Cocceianus.

Vanjske poveznice

Rimska historiografija carskog doba
Cassius Dio, Roman History (English translation on LacusCurtius)
Djela Dion Kasije Kokejan na Projekt Gutenbergu

[1] Dionovo ime: L'Année épigraphique 1971., 430 = Κλ΄ Κάδδιος Δίων. Roman Military Diplomas, Roxan, 133 = L. Cassius Dio.

[2] Alain Gowing, koji je uređivao Diona Kasija, argumentirao je da je nedovoljan dokaz za Cocceianusa te da je askripcija bizantsko brkanje s Dionom Krizostomom za kojeg Plinije navodi da se zvao Cocceianus.

[1]

[2]

Inačica od 4. rujan 2021. u 00:47 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:02 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m zamjena teksta
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dion Kasije Kokejan'''-->'''~~ Dion Kasije Kokejan''' (starogrčki: Δίων ὁ Κάσσιος, latinski<ref>Dionovo ime: ''[[L'Année épigraphique]]'' 1971., 430 = Κλ΄ Κάδδιος Δίων. ''Roman Military Diplomas'', Roxan, 133 = ''L. Cassius Dio''.</ref><ref>[[Alain Gowing]], koji je uređivao Diona Kasija, argumentirao je da je nedovoljan dokaz za ''Cocceianus''a te da je askripcija bizantsko brkanje s [[Dion Krizostom\|Dionom Krizostomom]] za kojeg [[Plinije]] navodi da se zvao Cocceianus.</ref> Lucius Cassius Dio Cocceianus) (o. 155.-o. 235.), autor je ''Rimske povijesti'' (Ρομαικε ιστοριa) u 80 knjiga u kojoj je nakon 22 godine proučavanja opisao događaje od [[Eneja\|Enejina]] dolaska u Italiju do smrti cara [[Septimije Sever\|Septimija Severa]].		Dion Kasije Kokejan''' (starogrčki: Δίων ὁ Κάσσιος, latinski<ref>Dionovo ime: ''[[L'Année épigraphique]]'' 1971., 430 = Κλ΄ Κάδδιος Δίων. ''Roman Military Diplomas'', Roxan, 133 = ''L. Cassius Dio''.</ref><ref>[[Alain Gowing]], koji je uređivao Diona Kasija, argumentirao je da je nedovoljan dokaz za ''Cocceianus''a te da je askripcija bizantsko brkanje s [[Dion Krizostom\|Dionom Krizostomom]] za kojeg [[Plinije]] navodi da se zvao Cocceianus.</ref> Lucius Cassius Dio Cocceianus) (o. 155.-o. 235.), autor je ''Rimske povijesti'' (Ρομαικε ιστοριa) u 80 knjiga u kojoj je nakon 22 godine proučavanja opisao događaje od [[Eneja\|Enejina]] dolaska u Italiju do smrti cara [[Septimije Sever\|Septimija Severa]].

	Prvih četrdeset knjiga obuhvaćalo je razdoblje do [[Cezar\|Cezara]] i [[Pompej\|Pompeja]], sljedećih dvadeset do [[Klaudije\|Klaudijeve]] smrti, a posljednjih dvadeset do smrti [[Septimije Sever\|Septimija Severa]]. Od tog je djela do nas stigao tek manji dio u sačuvanim knjigama XXXVI.-LX s manjim lakunama, te veći ostatci LXXIX. i LXXX. knjige. U sačuvanim knjigama opisano je razdoblje kraja [[Rimska republika\|Rimske republike]] i početka [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]]. Srećom, od knjiga LXI.-LXXX. sačuvani su sažeti prikazi bizantskog redovnika Ksifilina iz XI. st., te izvatci kod Zonare (12. st.).		Prvih četrdeset knjiga obuhvaćalo je razdoblje do [[Cezar\|Cezara]] i [[Pompej\|Pompeja]], sljedećih dvadeset do [[Klaudije\|Klaudijeve]] smrti, a posljednjih dvadeset do smrti [[Septimije Sever\|Septimija Severa]]. Od tog je djela do nas stigao tek manji dio u sačuvanim knjigama XXXVI.-LX s manjim lakunama, te veći ostatci LXXIX. i LXXX. knjige. U sačuvanim knjigama opisano je razdoblje kraja [[Rimska republika\|Rimske republike]] i početka [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]]. Srećom, od knjiga LXI.-LXXX. sačuvani su sažeti prikazi bizantskog redovnika Ksifilina iz XI. st., te izvatci kod Zonare (12. st.).