Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zemljopis u Sloveniji: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Geografija u Sloveniji'''-->'''Geografija u Slovenija''' ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. [[Slovenci|Slovenski]] [[geograf]]i su zaposleni u [[pedagogija|pedagoškim]] službama, [[meteorologija|hidrometeorološkim]] centrima, u turizmu, [[prostorno planiranje|prostornom planiranju]], [[statistika|statistici]], [[novinarstvo|novinarstvu]] i na puno drugih područja rada. Najpoznatije geografske organizacije u [[Slovenija|Sloveniji]] su [[Geografski institut Antona Melika]], [[Institut za istraživanje krasa ZIC SAZU]], [[Odjel za geografiju Sveučilišta u Ljubljani]] te krovni strukovni [[Savez geografskih društava Slovenije]]. Slovenski geografi su također dobili mogućnost dobivanja licencije za izradu prostornih planova.
'''Zemljopis u Sloveniji''' ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. [[Slovenci|Slovenski]] [[zemljopisac|zemljopisci]] su zaposleni u [[pedagogija|pedagoškim]] službama, [[meteorologija|hidrometeorološkim]] centrima, u turizmu, [[prostorno planiranje|prostornom planiranju]], [[statistika|statistici]], [[novinarstvo|novinarstvu]] i na puno drugih područja rada. Najpoznatije zemljopisne organizacije u [[Slovenija|Sloveniji]] su [[Geografski inštitut Antona Melika]], [[Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU]], [[Oddelek za geografijo Univerze v Ljubljani]] te krovni strukovni [[Zveza geografov Slovenije]] (prije ''Zveza geografskih društev Slovenije''). Slovenski zemljopisci su također dobili mogućnost dobivanja licencije za izradu prostornih planova.


Geografska znanost u Sloveniji ima veliki društveni značaj: podučava se u osnovnim i srednjim školama, geografi se obrazuju u [[Ljubljana|Ljubljani]] (Odjel za geografiju Filozofskog fakulteta; [[Pedagoški fakultet u Ljubljani|Pedagoški fakultet]]), [[Kopar|Kopru]] (Fakultet za humanističke znanosti) i [[Maribor]]u (Odjel za geografiju Pedagoškog fakulteta). Akademskom geografijom u Sloveniji se posebice bavi [[Geografski institut Antona Melika]] ZIC SAZU.
Zemljopisna znanost u Sloveniji ima veliki društveni značaj: podučava se u osnovnim i srednjim školama, zemljopisci se obrazuju u [[Ljubljana|Ljubljani]] (Odjel za zemljopis Filozofskog fakulteta; [[Pedagoški fakultet u Ljubljani|Pedagoški fakultet]]), [[Kopar|Kopru]] (Fakultet za humanističke znanosti) i [[Maribor]]u (Odjel za zemljopis Pedagoškog fakulteta). Akademskim zemljopisom u Sloveniji se posebice bavi Zemljopisni institut Antona Melika ZIC SAZU.


Među slovenskim znanstvenicima i profesorima geografije najznačajniji su: [[Artur Gavazzi]], [[Anton Melik]], [[Svetozar Ilešič]], [[Ivan Gams]], [[Darko Radinja]], [[Igor Vrišer]], [[Drago Perko]], [[Dušan Plut]], [[Anton Gosar]], [[Milan Orožen Adamič]], [[Jernej Zupančič]], [[Matej Gabrovec]], [[Maja Topole]], [[Karel Natek]], [[Igor Žiberna]], [[Franci Petek]], [[Milan Natek]], [[Drago Meze]], [[Milan Šifrer]], [[Jurij Kunaver]], [[Vladimir Klemenčič]], [[Marijan M. Klemenčič]], [[Andrej Černe]], [[Andrej Mihevc]], [[Marko Krevs]], [[Franc Lovrenčak]], [[Darko Ogrin]], [[Metka Špes]], [[Marjan Ravbar]], [[Vladimir Drozg]], [[Ana Vovk Korže]], [[Lučka Lorber]] itd.
Među slovenskim znanstvenicima i profesorima zemljopisa najznačajniji su: [[Artur Gavazzi]], [[Anton Melik]], [[Svetozar Ilešič]], [[Ivan Gams]], [[Darko Radinja]], [[Igor Vrišer]], [[Drago Perko]], [[Dušan Plut]], [[Anton Gosar]], [[Milan Orožen Adamič]], [[Jernej Zupančič]], [[Matej Gabrovec]], [[Maja Topole]], [[Karel Natek]], [[Igor Žiberna]], [[Franci Petek]], [[Milan Natek]], [[Drago Meze]], [[Milan Šifrer]], [[Jurij Kunaver]], [[Vladimir Klemenčič]], [[Marijan M. Klemenčič]], [[Andrej Černe]], [[Andrej Mihevc]], [[Marko Krevs]], [[Franc Lovrenčak]], [[Darko Ogrin]], [[Metka Špes]], [[Marjan Ravbar]], [[Vladimir Drozg]], [[Ana Vovk Korže]], [[Lučka Lorber]] itd.


==Povijest==
==Povijest==
Prvi značajniji geograf bio je [[Johann Weichard Valvasor|Janez Vajkard Valvasor]] koji je [[1689.]] godine u djelu ''[[Die Ehre des Herzogthmus Crain]]'' zapisao mnoštvo geografskih podataka s područja društvene geografije. Prvu važnu kartu [[Vojvodina Kranjska|Vojvodine Kranjske]] izradio je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Dizma Florjančič]]. Važna povijesna prekretnica dogodila se osnutkom [[Odjel za geografiju Sveučilišta u Ljubljani|geografskog odjela]] na [[Sveučilište u Ljubljani|ljubljanskom sveučilištu]] u akademskoj godini [[1920.]]/[[1921|21]] koju je prvi vodio [[Hrvati|hrvatski]] [[geograf]] [[Talijani|talijanskog podrijetla]] [[Artur Gavazzi]], a nakon njega najistaknutiji slovenski geograf [[Anton Melik]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], točnije [[1946.]] godine, pod okriljem [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti]] osnovan je [[Geografski institut Antona Melika|Geografski institut]], iste godine i Geografski muzej koji je do danas ostao dio [[Geografski institut Antona Melika|Geografskog instituta]]. Za slovensku geografiju važan je doprinos amaterskih istraživača.
Prvi značajniji zemljopisac bio je [[Johann Weichard Valvasor|Janez Vajkard Valvasor]] koji je [[1689.]] godine u djelu ''[[Die Ehre des Herzogthmus Crain]]'' zapisao mnoštvo zemljopisnih podataka s područja [[društveni zemljopis|društvenog zemljopisa]]. Prvi važni zemljovid [[Vojvodina Kranjska|Vojvodine Kranjske]] izradio je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] [[Dizma Florjančič]]. Važna povijesna prekretnica dogodila se osnutkom zemljopisnog odjela na [[Sveučilište u Ljubljani|ljubljanskom sveučilištu]] u akademskoj godini [[1920.]]/[[1921|21]] koju je prvi vodio [[Hrvati|hrvatski]] zemljopisac [[Talijani|talijanskog podrijetla]] [[Artur Gavazzi]], a nakon njega najistaknutiji slovenski zemljopisac [[Anton Melik]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], točnije [[1946.]] godine, pod okriljem [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti]] osnovan je ''Geografski inštitut Antona Melika'', iste godine i [[Zemljepisni muzej]] koji je do danas ostao dio Melikovog instituta. Za slovenski zemljopis važan je doprinos amaterskih istraživača.


==Više informacija==
==Više informacija==
* [[popis slovenskih geografa]]
* [[popis slovenskih zemljopisaca]]
* [[geografija Slovenije]]
* [[Zemljopis Slovenije]]


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://geog.si/ GEOGrafija.si]
* [http://geog.si/ GEOGrafija.si]
* [http://www.zrc-sazu.si/giam/ Geografski institut Antona Melika]
* [http://www.zrc-sazu.si/giam/ Geografski inštitut Antona Melika]
* [https://web.archive.org/web/20070926223804/http://www.zrc-sazu.si/izrk/ Institut za istraživanje krasa]
* [https://web.archive.org/web/20070926223804/http://www.zrc-sazu.si/izrk/ Institut za istraživanje krasa]
* [http://www.ff.uni-lj.si/oddelki/geo/index.html Odjel za geografiju Sveučilišta u Ljubljani]
* [http://www.ff.uni-lj.si/oddelki/geo/index.html Odjel za zemljopis Sveučilišta u Ljubljani]
* [http://www.zrc-sazu.si/Zgds/ Savez geografskih društva Slovenije]
* [http://www.zrc-sazu.si/Zgds/ Savez zemljopisnih društva Slovenije]
* [http://www.scgis-si.org/ Društvo SCGIS Slovenija]
* [http://www.scgis-si.org/ Društvo SCGIS Slovenija]
* [http://geografija.uni-mb.si/ Odjel za geografiju Sveučilišta u Mariboru]
* [http://geografija.uni-mb.si/ Odjel za zemljopis Sveučilišta u Mariboru]


[[Kategorija:Geografija u Sloveniji| ]]
[[Kategorija:Zemljopis u Sloveniji| ]]
<!-- [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Sloveniji]] -->
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Sloveniji]]

Posljednja izmjena od 13. lipanj 2025. u 00:36

Zemljopis u Sloveniji ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu. Slovenski zemljopisci su zaposleni u pedagoškim službama, hidrometeorološkim centrima, u turizmu, prostornom planiranju, statistici, novinarstvu i na puno drugih područja rada. Najpoznatije zemljopisne organizacije u Sloveniji su Geografski inštitut Antona Melika, Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU, Oddelek za geografijo Univerze v Ljubljani te krovni strukovni Zveza geografov Slovenije (prije Zveza geografskih društev Slovenije). Slovenski zemljopisci su također dobili mogućnost dobivanja licencije za izradu prostornih planova.

Zemljopisna znanost u Sloveniji ima veliki društveni značaj: podučava se u osnovnim i srednjim školama, zemljopisci se obrazuju u Ljubljani (Odjel za zemljopis Filozofskog fakulteta; Pedagoški fakultet), Kopru (Fakultet za humanističke znanosti) i Mariboru (Odjel za zemljopis Pedagoškog fakulteta). Akademskim zemljopisom u Sloveniji se posebice bavi Zemljopisni institut Antona Melika ZIC SAZU.

Među slovenskim znanstvenicima i profesorima zemljopisa najznačajniji su: Artur Gavazzi, Anton Melik, Svetozar Ilešič, Ivan Gams, Darko Radinja, Igor Vrišer, Drago Perko, Dušan Plut, Anton Gosar, Milan Orožen Adamič, Jernej Zupančič, Matej Gabrovec, Maja Topole, Karel Natek, Igor Žiberna, Franci Petek, Milan Natek, Drago Meze, Milan Šifrer, Jurij Kunaver, Vladimir Klemenčič, Marijan M. Klemenčič, Andrej Černe, Andrej Mihevc, Marko Krevs, Franc Lovrenčak, Darko Ogrin, Metka Špes, Marjan Ravbar, Vladimir Drozg, Ana Vovk Korže, Lučka Lorber itd.

Povijest

Prvi značajniji zemljopisac bio je Janez Vajkard Valvasor koji je 1689. godine u djelu Die Ehre des Herzogthmus Crain zapisao mnoštvo zemljopisnih podataka s područja društvenog zemljopisa. Prvi važni zemljovid Vojvodine Kranjske izradio je u 18. stoljeću Dizma Florjančič. Važna povijesna prekretnica dogodila se osnutkom zemljopisnog odjela na ljubljanskom sveučilištu u akademskoj godini 1920./21 koju je prvi vodio hrvatski zemljopisac talijanskog podrijetla Artur Gavazzi, a nakon njega najistaknutiji slovenski zemljopisac Anton Melik. Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1946. godine, pod okriljem Slovenske akademije znanosti i umjetnosti osnovan je Geografski inštitut Antona Melika, iste godine i Zemljepisni muzej koji je do danas ostao dio Melikovog instituta. Za slovenski zemljopis važan je doprinos amaterskih istraživača.

Više informacija

Vanjske poveznice