Razlika između inačica stranice »Artur Gavazzi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Artur''' ('''Franović''') '''Gavazzi''' ([[Split]], [[14. listopada]] [[1861.]] - [[Zagreb]], [[12. ožujka]] [[1944.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[geograf|zemljopisac]] [[Talijani|talijanskog]] podrijetla. | |||
Gavazzi je rođen u [[Split]]u (onda u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]), a studirao je u [[Zagreb]]u i [[Beč]]u, gdje je i postigao [[doktor znanosti|doktorat znanosti]]. Bio je dugogodišnji [[gimnazija|gimnazijski]] [[profesor]], a od [[1911.]] godine postaje profesor na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Godine [[1920.]] odlazi na [[Sveučilište u Ljubljani]] gdje je radio kao prvi [[profesor]] [[zemljopis]]a. Ondje je osnovao ''Zavod za geografiju'' i ''Zavod za [[meteorologija|meteorologiju]] i [[geodinamika|geodinamiku]]'' sa [[seizmologija|seizmološkom]] postajom. Godine [[1927.]] vraća se u [[Zagreb]], gdje pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] osniva ''Zavod za fizičku geografiju'' na kojem će do [[1944.]] godine obnašati dužnost predstojnika. Godine [[1929.]] izdaje prvi hrvatski [[geografski časopis]] ''[[Hrvatski geografski glasnik]]'' te uređuje prvih 7 brojeva u razdoblju od [[1929.]] do [[1939.]] godine. | Gavazzi je rođen u [[Split]]u (onda u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]), a studirao je u [[Zagreb]]u i [[Beč]]u, gdje je i postigao [[doktor znanosti|doktorat znanosti]]. Bio je dugogodišnji [[gimnazija|gimnazijski]] [[profesor]], a od [[1911.]] godine postaje profesor na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Godine [[1920.]] odlazi na [[Sveučilište u Ljubljani]] gdje je radio kao prvi [[profesor]] [[zemljopis]]a. Ondje je osnovao ''Zavod za geografiju'' i ''Zavod za [[meteorologija|meteorologiju]] i [[geodinamika|geodinamiku]]'' sa [[seizmologija|seizmološkom]] postajom. Godine [[1927.]] vraća se u [[Zagreb]], gdje pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] osniva ''Zavod za fizičku geografiju'' na kojem će do [[1944.]] godine obnašati dužnost predstojnika. Godine [[1929.]] izdaje prvi hrvatski [[geografski časopis]] ''[[Hrvatski geografski glasnik]]'' te uređuje prvih 7 brojeva u razdoblju od [[1929.]] do [[1939.]] godine. | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Gavazzi, Artur}} | {{GLAVNIRASPORED:Gavazzi, Artur}} | ||
[[Kategorija:Hrvatski | [[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski kartografi]] | [[Kategorija:Hrvatski kartografi]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Split]] | [[Kategorija:Životopisi, Split]] | ||
[[Kategorija:Geomorfolozi]] | [[Kategorija:Geomorfolozi]] | ||
[[Kategorija:Oceanografi]] | [[Kategorija:Oceanografi]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:02, 23. lipnja 2023.
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. - Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski zemljopisac talijanskog podrijetla.
Gavazzi je rođen u Splitu (onda u Austro-Ugarskoj), a studirao je u Zagrebu i Beču, gdje je i postigao doktorat znanosti. Bio je dugogodišnji gimnazijski profesor, a od 1911. godine postaje profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1920. odlazi na Sveučilište u Ljubljani gdje je radio kao prvi profesor zemljopisa. Ondje je osnovao Zavod za geografiju i Zavod za meteorologiju i geodinamiku sa seizmološkom postajom. Godine 1927. vraća se u Zagreb, gdje pri Filozofskom fakultetu osniva Zavod za fizičku geografiju na kojem će do 1944. godine obnašati dužnost predstojnika. Godine 1929. izdaje prvi hrvatski geografski časopis Hrvatski geografski glasnik te uređuje prvih 7 brojeva u razdoblju od 1929. do 1939. godine.
Gavazzi se bavio fizičkom geografijom (fizički zemljopis)[1], napose hidro(geo)grafijom, limnologijom i oceanografijom, zatim meteorologijom i klimatologijom te geomorfologijom i morfometrijom. Prvi je započeo sustavno istraživanje sile teže u Hrvatskoj. Jedan je od začetnika Oceanografskog instituta u Splitu.
Za povijest kartografskih projekcija važna je njegova knjižica od 66 stranica pod naslovom Kartografijske projekcije, koju je uz druge rukopise svojih predavanja na Sveučilištu umnožio i izdao tridesetih godina Akademski geografski klub u Zagrebu.
Djela
- Rijeke Hrvatske, 1905.
- Zemljopis Hrvatske, 1909.
- Geografija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1922.
- Geografijska osnovica hrvatskoga naroda, 1925.
- Astronomska geografija, 1929.
- Nekoliko riječi o cilju i podjeli geografije, 1930.
- O dubinama Jadranskog mora, 1936.
- Otkrivanje zemalja, 1939.
- Zemljopisni i geopolitički položaj Hrvatske, 1942. (u ediciji Zemljopis Hrvatske)
Izvori
- ↑ Zemljopisje u matematičkom, fisičkom i političkom obziru. Za porabu gimnazialnih učionicah u Hèrvatskoj i Slavonii 1. odsěk: Matematički zemljopis 2. odsěk: Fizički zemljopis 3. odsěk: Politički zemljopis. Stranice Hrvatskog školskog muzeja. Tisak Franje Župana, Zagreb, 1850.