Razlika između inačica stranice »Zagrebački velesajam«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir tvrtka | |||
| ime = Zagrebački velesajam | | ime = Zagrebački velesajam | ||
| slika = [[Datoteka:Zagreb, Trade Fair.JPG|300px|Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz]] | | slika = [[Datoteka:Zagreb, Trade Fair.JPG|300px|Zagrebački velesajam, južni glavni ulaz]] | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://www.zv.hr Službena web stranica] | * [https://www.zv.hr Službena web stranica] | ||
Trenutačna izmjena od 12:12, 7. travnja 2022.
| Zagrebački velesajam | ||
|---|---|---|
| ||
| Vrsta | d.o.o. | |
| Sjedište |  Zagreb, Hrvatska
| |
| Web stranica | https://www.zv.hr | |
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski). Poštanski broj je 10020.
Povijest
Zagrebački velesajam je pravni sljednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. veljače 1946. raspušten, a njegova imovina dana na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru. Istovremeno je organiziran Zagrebački velesajam, koji je organizirao prvi poslijeratni sajam;
- 1947. (31. svibnja – 9. lipnja) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se tijekom rata koristili kao vojarna. Na tom sajmu sudjelovali su osim brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.
- 1955. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.
- Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam.
- 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio predsjednik države Josip Broz Tito.[1]
Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tijekom 60-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetitelja) u red najvećih svjetskih sajmova.
Od kraja 60-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ka brojnim specijaliziranim sajmovima.
Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationales).
Izvori
- ↑ Od Zbora do velesajma 1909. – 1999., Zagrebački velesajam / Ars Media d.o.o. Zagreb 1999. , str. 96, 97
Vanjske poveznice