Razlika između inačica stranice »Jantar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://fossilinsects.net/lib.htm IPS Publications on amber inclusions] Internacionalno Paleontomološko Društvo: Znanstveni članci o jantaru | * [http://fossilinsects.net/lib.htm IPS Publications on amber inclusions] Internacionalno Paleontomološko Društvo: Znanstveni članci o jantaru | ||
*[http://www.archive.org/details/gewinnungverarb00klebgoog Gewinnung & Verarbeitung des Bernsteins(1883.)] | *[http://www.archive.org/details/gewinnungverarb00klebgoog Gewinnung & Verarbeitung des Bernsteins(1883.)] | ||
Trenutačna izmjena od 03:14, 2. studenoga 2021.
Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), je amorfna fosilna smola. Najveća nalazišta su na obalama Baltika, u Rusiji i Rumunjskoj.[1].
Trljanjem postaje električno negativan.
S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (jantarski put).
I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit, izolacijski materijal, te u industriji lakova.
Bilješke
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.
Vanjske poveznice
- IPS Publications on amber inclusions Internacionalno Paleontomološko Društvo: Znanstveni članci o jantaru
- Gewinnung & Verarbeitung des Bernsteins(1883.)