More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Mihajlo Krešimir II.'''-->{{ | <!--'''Mihajlo Krešimir II.'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime = Mihajlo Krešimir II. | | ime = Mihajlo Krešimir II. | ||
| opis = Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god. | | opis = Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god. | ||
| Redak 50: | Redak 50: | ||
}} | }} | ||
'''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949.]] – [[969.]] godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. | '''Mihajlo Krešimir II.''', [[Hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], vladao je od [[949.]] – [[969.]] godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa [[Zadar|Zadrom]]. Krešimirova žena [[Jelena Slavna]] dala je sagraditi u [[Solin]]u dvije crkve. [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]] služila je kao grobnica kraljeva, a [[crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]] kao krunidbena bazilika. | ||
[[ | [[Datoteka:Mihajlo Krešimir II.jpg|thumb|Mihajlo Krešimir II]] | ||
==Vladavina== | ==Vladavina== | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 14:15
| Mihajlo Krešimir II. | |
|---|---|
| |
| Hrvatsko kraljevstvo u jugoistočnoj Europi oko 950. god. | |
| Kralj Hrvatske | |
| Vladavina | 949. – oko 969. |
| Prethodnik | Miroslav |
| Nasljednik | Stjepan Držislav |
| Supruga | Jelena Slavna |
| Djeca | |
| Stjepan Držislav | |
| Dinastija | Trpimirovići |
| Otac | Krešimir I. |
| Majka | kraljica Domaslava (sporno)[1] |
| Pokop | Crkva sv. Stjepana na Otoku |
Mihajlo Krešimir II., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine. Donekle je obnovio hrvatsku moć i održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Krešimirova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku služila je kao grobnica kraljeva, a crkva Blažene Djevice Marije u Solinu kao krunidbena bazilika.
Vladavina
Nakon uspješnog kraljevanja Trpimira II. i Krešimira I., godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribina izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu O upravljanju carstvom navodi suvremenik ovih događanja, Konstantin VII. Porfirogenet, Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci Brač, Hvar i Vis opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci Bizantu. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, tada maleno područje oko izvora rijeke Bosne (današnjeg Sarajeva) kao i neka kneštva južne (Crvene) Hrvatske koja se priključuju savezu pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, Časlavom Klonimirovićem.
Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i arapskih gusara kod talijanskoga poluotoka Monte Gargano 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"[2].
Da je ban Pribina zadržao znatnu moć za njegove vladavine vidi se po darovnici kralja Mihajla Krešimira II. kojom on daruje zemljište samostanu sv. Krševana u Zadru. I Konstantin Porfirogent spominje da tadašnji hrvatski ban drži vlast u tri županije: Gacka, Lika i Krbava[3].
Krešimir II. umro je oko 969. god., a naslijedio ga je njegov sin Stjepan Držislav.
Pretpostavlja se da bi majka Mihajla Krešimira II. mogla biti kraljica Domaslava.[4]
Povijesni dokumenti
U vrijeme dok je Hrvatsko Kraljevstvo imalo vladare narodne krvi postojale su povelje i kronike koje nisu sačuvane do danas, a u povijesnoj ih se znanosti zove Gesta regum chroatorum. Među njima se ističe ona koja se bavila baš ovim kraljem, Gesta Cresimiri maioris.[5]
Izvori
- ↑ Budak, Neven. O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu, Historijski zbornik, god. LXIV (2011.), br. 2, str. 317–320., str. 320.
- ↑ Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I., Zagreb, 1924.
- ↑ Konstantin VII. Porfirogenet; »De administrando imperio«, caput 30.
- ↑ http://www.historiografija.hr/Budak_HZ_2-2012.pdf
- ↑ Hrvatski leksikon, A–G, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava |
| Vladarske titule | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Miroslav |
hrvatski kralj 949. – 969. |
Nasljednik Stjepan Držislav |